BiH mora riješiti problem dijaliznih pacijenata - Pokrenuta inicijativa za formiranje transplatacionog centra u bolnici Abdulah Nakaš
S obzirom na to da se broj pacijenata sa ovom bolešću povećava, a prognoze za budućnost nisu optimistične, tražio se odgovor na pitanje - zašto se radi malo transplantacija dijaliziranih pacijenata u domaćim zdravstvenim ustanovama?
Jedna od poruka ovog stručnog skupa je i da ovakvo stanje zahtijeva sistemsku promjenu zdravstvenog sistema.
Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice, podsjetio je da je trenutno 27 dijaliznih centara u BiH i da je registrovano 2.700 pacijenata na dijalizi, a da se godišnje uradi 20 transplantacija.
- Nešto se uradi u BiH, ali najviše u inostranstvu putem NVO Otvorena mreža ili zahvaljujući pomoći dobrih ljudi. U BiH postoji "domaća pamet" koja bi mogla da pomogne ovim pacijentima ako bi bilo podrške nadležnih. Više od 700 pacijenata je obrađeno i čeka transplantaciju, ali se to ne dešava.
Upitao je prisutne predstavnike resornih ministarstva i ZZO kantonalnog i federalnog nivoa, zašto je tako i zašto se dijaliznim pacijentima ne omogući transplantacija i popravljanje kvalitete života?
Također je predložio kao jedno od rješenja informatizaciju laboratorijskog sistema, kojim bi se pomoću testa, brže i lakše prepoznala svaka promjena bubrežne funkcije.
Pokrenuti programe prevencije
Predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH (UNDT BiH) i predsjednica Donorske mreže BiH Halima Resić, istakla je da je kod hronične bubrežne bolesti ključna prevencija i da ova bolest postaje svjetski zdravstveni problem.
Naglasila je da je posebno rizična populacija iznad 60. godina te dijabetičari, hipertoničari, osobe starije životne dobi, koji bi trebali obavezno da rade skrining na hroničnu bubrežnu bolest. Izrazila je nadu da će relevantne institucije krenuti sa programima prevencije koji bi trebale da počnu od primarne zdravstvene zaštite.
Veliki prijatelj BiH Lionell Rostaing, šef nefrološkog i transplantacionog Odjela bolnice Michallon u Grenoblu, obratio se prisutnima videolinkom. Kazao je da osam godina ima odličnu saradnju sa timom Otvorene mreže BiH , koju vodi Almir Čehajić Batko i da je ovim putem u francuskoj bolnici transplantirano više od 50 pacijenata iz cijele BiH.
Kazao je da se trebamo boriti za dijalizirane pacijente tako što ćemo im obezbijediti transplantacije. Profesor je ponudio stručnu pomoć, pogotovo kada se radi o mladim ljudima.
Formirati centar za transplantacije
NVO Otvorena mreža sa 23 zaposlenih, visoko obrazovanih mladih ljudi, obilježila je ove godine deceniju rada, kazao je njen predsjednik Almir Čehajić Batko i u tom periodu pomogli su mnogim ljudima.
Ukazao je na loš sistem u BiH i brojne birokratske prepreke, što je potpuna nebriga o ljudima. Pozvao je sve one koji mogu pomoći da se sistemski riješi ovaj problem, te je predložio da se uloži napor da se u Općoj bolnici oformi centar gdje bi se radile transplantacije.
Imunolog Jasenko Karamehić, sa velikim međunarodnim iskustvom u transplantaciji, kazao je da je transplantacija složena, ali da se može raditi ako ima znanja, organizovanosti, te je iznio ideju da Vlada Kantona Sarajevo podrži Opću bolnicu u formiranju transplatacionog centra.
- Transplantacija je skupa, ali je sve jeftinije od života - poručio je.
Podsjetimo, hronična bubrežna bolest je šesti vodeći uzrok smrtnosti i postaje svjetski zdravstveni problem. Smatra se da oko 850 miliona ljudi širom svijeta ima neki od stadija hronične bubrežne bolesti.
JU Opća bolnica prim. dr. Abdulah Nakaš Sarajevo

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora