Za hmelj iz Bačkog Petrovca zainteresovane regionalne pivare

Bački Petrovac nekada je bio prekriven poljima hmelja. U ataru ovog vojvođanskog mjesta bilo je i do 8.000 ha pod ovim usjevom. Poslije Drugog svjetskog rata ovaj broj se smanjio na 1.200 ha, a danas broji svega 8 ha. Ta površina pripada Rastislavu Struharu, koji jedini na svijetu gaji tri domaće sorte hmelja.

- Sa hmeljom se nikad ne zna. Uvažio sam dobar savjet da se ovaj usjev uvijek gaji na 10% od ukupne površine zemlje, baš zbog njegove promjenljive ćudi - priča ovaj uzgajivač za novosadski Dnevnik.

Na svojoj parceli ima tri domaće i četiri američke sorte. Kako tvrdi, veća je tražnja za domaćim sortama, a posebno su zainteresovane kraft pivare. Njih u Srbiji iz godine u godinu ima sve više. Trenutno ih je 35 do 40 registrovano i imaju ozbiljnu opremu za mini proizvodnju, iako su njihove serije male. Kraft pivare su više orijentisane na belgijske vrste piva i imaju potpuno drugačiji stil od industrijskog piva, koja su pretežno lager, svjetlija piva.

- Od novosadskih kraft pivara naši kupci su i Zbir, Razbibriga i Brauhaus. Nedavno smo sklopili saradnju i sa Beogradskom industrijom piva, koja će ubrzo na tržište plasirati pivo od 100% domaćih sorti. Sa njima smo potpisali ugovor da u sljedeće tri godine kupe 80% proizvodnje domaćih sorti. I Niška pivara je pokazala interesovanje za saradnju, jer žele da predstave novo pivo, ali i neke strane firme - otkriva Struhar.

Dodaje da njegova porodica ima plan da dostige 20 ha pod hmeljom. Ističe da je ovaj usjev specifičan, jer se ne može plasirati kao druga roba, ali i zbog toga što se razmnožava iz sadnica.

- Iz jedne sadnice se sljedeće godine može dobiti jedna do dvije nove sadnice, zavisi od godine, pa se računa da daje jednu i po novu sadnicu svake godine. Primjera radi, vi posadite hektar pšenice ili soje i iz sledeće godine što skinete, možete posaditi 50, čak i 100 hektara - pojašnjava Struhar.

Napominje da domaće sorte robusta, aroma i bačka ne mogu nigdje da se kupe, jer je tržište specifično i zatvoreno. On je svoje dobio od Odjeljenja za alternativne kulture Instituta NS seme.

- Oni imaju 30 ili 40 korenova od svake sorte, od kojih smo prve sadnice dobili i zasadili u proljeće 2015. godine. Američke sorte su stigle iz Vašingtona i Oregona godinu dana ranije. Iz SAD je stiglo 200 sadnica, međutim danas ih imamo oko 30.000 do 40.000 - kaže Rastislav Struhar.