BiH može biti bliža evropskim ulagačima - Članstvo u Senatu privrede šansa za nove poslovne poduhvate

(Sa osnivačke konferencije u maju 2018.) Do 2020. osnovni cilj Senata privrede u Bosni i Hercegovini je da postane prepoznatljivo mjesto kompetencije i vjerodostojan partner domaćoj privredi, produktivan partner na putu evropskih integracija i vjerodostojan član evropske mreže Senata, kaže u razgovoru za eKapiju osnivač Senata privrede u BiH Nedžad Branković.

Senat privrede osnovan je u maju prošle godine, sa ciljem da se ojača privredna aktivnost BiH i da se domaća ekonomija poveže sa evropskom, kako bi se privukle nove investicije u BiH. Od momenta osnivanja uključilo se zavidan broj kompanija i sada broji 70 članova, iz oba entiteta.

Održano je nekoliko tematskih sjednica, konferencija, predavanja i radionica, te su širom Evrope senatori posjetili različite događaje u organizaciji Senata privrede Austrije i Njemačke, gdje su ostvarili značajne kontakte. Posebno je bilo značajno učešće na Evropskom ekonomskom dunavskom forumu.

Obavljeni su i različiti razgovori i sastanci sa članovima vlade, parlamentarcima, naučnicima i diplomatima, što je rezultiralo umrežavanjem članova Senata.

- Vrijednosti Senata ne promovišemo putem javne kampanje već u bilateralnoj komunikaciji sa sadašnjim i potencijalnim članovima te na takav način naglašavamo postojeće i razvijamo nove poslovne opcije naših članova sa potencijalima mreže Senata privrede Evrope. Ipak, svakodnevno dobijamo razne pozitivne komentare i brojni privrednici nam se javljaju sa željom da ih bolje upoznamo sa djelovanjem Senata i načinom učlanjenja - kaže Branković za eKapiju.

Rad Senata je organizovan kroz nekoliko odbora: za privredu, za ekologiju i okoliš, za zdravstvo i odbor za zdravlje, te Senat mladih. Članovi se biraju po preporukama političara, članova izvršnih odbora, upravnih odbora i Senata, procjene medija te ciljanog istraživanja. Imenovanju prethodi diskusija između predsjednika ili članova Vijeća Senatora s kandidatom koji traži članstvo.

(Nedžad Branković) - Senat privrede vodi računa o ravnoteži između sektora iz kojih članovi dolaze, jer je to jedini način da prijedlozi i ideje koji izlaze iz Senata budu sveobuhvatni. Aktuelni članovi dolaze iz industrija kao što su građevinarstvo, automobilska, poljoprivredno-prehrambena industrija, turizam, rudarstvo i metaloprerađivačka industrija, energetika, okoliš, trgovina, zdravstvo, farmacetuska industrija, tekstilna industrija, prerada drveta i proizvodnja namještaja te konsalting, a cilj nam je priključiti senatore i iz oblasti informacijsko-komunikacijskih tehnologija, obrazovanja i bankarstva. Imamo nešto više od 70 članova, koji dolaze iz oba entiteta - ističe naš sagovornik.

U kontekstu privlačenja novih investitora na prostor BiH, Branković kaže da se potencijalima kakve ima naša zemlja ne može pohvaliti baš veliki broj država. Potencijali su, kaže, i te kako veliki, ali nedovoljno iskorišćeni.

- Također, troškovi proizvodnje u našoj zemlji su dosta niži u odnosu na zapad, radna snaga nam je kvalifikovana i motivisana, geografski smo smješteni blizu velikih i jakih privreda. Zatim, savremeni poslovni ambijent i kultura poslovanja i stabilna valuta su samo neke od prednosti naše privrede, a koje privlače strane investitore. Kroz Senat, mi nastojimo sve te prednosti dodatno promovisati, ponajviše austrijskim i njemačkim kompanijama, kako bismo ih povezali sa domaćim firmama što dovodi do obostranog zadovoljstva, ali i do pozitivnih pomaka privrede BiH.

Ulaznica za poslovni svijet

Senat svojim članovima pruža priliku za pristup međunarodnoj mreži kroz partnerstva i blisku saradnju s međunarodnim organizacijama, konsultantskim mrežama, finansijskim institucijama i kompetentnim servisnim partnerima. Ostali domaći privrednici također mogu da očekuju koristi od djelovanja Senata, jer se njegovim radom privreda BiH otvara evropskoj ekonomskoj sceni, insistirajući na snažnoj saradnji i partnerstvu sa potencijalim investitorima.

- Dobre poslovne ideje i dobro pripremljeni projekti, hrabri i kompetentni investitori u svoje namjere akceptiraju i ambijent u BiH, koji ne vide kao prepreku već kao obaveznu proceduru koju treba provesti i ispoštovati. Naravno, činjenica je da poduzetnička klima u BiH nije idealna. Poslovno okruženje je i dalje opterećeno određenim administrativnim preprekama na različitim nivoima vlasti te je pojednostavljenje tih administrativnih procedura nešto na čemu se treba raditi u svrhu privlačenja investitora. Postoji prostor i da se dodatno porezno rastereti privreda te suzbije siva ekonomija i korupcija. Svakako da je država tu da pruži podršku u nekom smjeru i postavi pravila, no poduzetnici se također moraju suočiti sa problemom i samostalno poduzeti neophodne korake za ostvarenje ciljeva svojih kompanija - zaključio je Branković.