Donorske kartice potpisalo 50.000 ljudi - Potrebno zajedničko ministarstvo zdravstva BiH za bolju koordinaciju transplatacija

Darivanje organa nakon smrti je najveći čin ljudske solidarnosti, nesebičnosti i humanosti - ispisano je na donorskim karticama koje svi građani BiH mogu izvaditi, čak i putem interneta, ako žele svoje organe da daruju nakon smrti.

Donorske kartice u BiH nisu zakonski obavezujuće, a do sada ih je potpisalo 50.000 građana.

Stručnjaci kažu da, iako ovu karticu mogu imati svi građani BiH, problem predstavlja što ne postoji jedan krovni zakon o transplantaciji organa.

Tako je u FBiH, prema izmjenama Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, svako pretpostavljeni donor organa poslije smrti osim ako se tome pismeno nije usprotivio tokom života.

- Osim pretpostavljenog pristanka potencijalnog donora, Zakon je propisao da saglasnost za transplantaciju njegovih organa nakon smrti daje i najuža porodica, prvenstveno bračni ili vanbračni drug ako ga je donor imao. Ako nije, pristanak daju roditelji, a ako nije imao ni njih u trenutku svoje smrti, saglasnost daju djeca - pojasnili su u Ministarstvu zdravstva FBiH.

U Republici Srpskoj, prema Zakonu o transplantaciji ljudskih organa i Zakonu o transplantaciji ljudskih tkiva i ćelija, rade se transplantacije jedino sa živih donora, a za sve ostale transplantacije građani moraju ići ili u FBiH ili u inostranstvo.

- U UKC RS vrše se transplantacije bubrega sa živog donora i do sada je uspješno urađeno 30 transplantacija. Osigurana lica Fonda zdravstvenog osiguranja RS mogu da ostvare pravo na liječenje u ustanovama izvan RS sa kojima Fond ima potpisan ugovor onda kada njihovo liječenje nije moguće sprovesti u našim zdravstvenim ustanovama - kazali su u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.

Dodaju da je ovo ministarstvo u saradnji sa predstavnicima udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnike u RS nedavno dogovorilo formiranje koordinacionog tima za transplantaciju.

Halima Resić, predsjednica Donorske mreže BiH, kaže da je najveći problem što BiH nema krovni zakon o transplantaciji niti krovno ministarstvo zdravstva za cijelu BiH.

Prema njenim riječima, Donorska mreža BiH je nevladina organizacija koja ima prije svega edukativnu svrhu i nije dio zdravstvenog sistema.

- Potrebna nam je jedna krovna institucija, jedno krovno ministarstvo zdravstva da bi se transplantacije bolje koordinirale. Pozitivan primjer je Donorska mreža Hrvatske, koja je uključena u sve aspekte zdravstva i gdje je oko milion ljudi potpisalo donorske kartice - rekla je Resić.

Dodaje, iako se donorske kartice mogu besplatno ispuniti putem interneta, da se još mali broj građana odlučuje da to uradi.

- Na stranici Donorske mreže BiH Kantona Sarajevo svi građani BiH mogu besplatno potpisati kartice. Donorske kartice nisu zakonska obaveza, a do sada ih je u BiH potpisalo oko 50.000 građana - kazala je Resić.

Naglašava da Donorska mreža BiH ima za cilj edukaciju građana da prihvate darivanje organa kao humanu i plemenitu ideju.

- Građani se o ovome moraju više informisati da se razvije kolektivna svijest. Moramo više govoriti o ovome da bi građani shvatili da je doniranje organa plemenit čin koji spasava živote - zaključila je Resić.