(Lider BiH) Male hidrocentrale: Potoci i rijeke privlače domaće i strane ulagače

Godinama strani i domaći stručnjaci ističu da su najveći bosanskohercegovački potencijali upravo u malim sredinama - u ulaganju u elektroenergetski sektor i turizam - u čemu, međutim, postoje brojni politički suprotstavljeni interesi od najviših do lokalnih razina vlasti pod plaštom ekoloških problema i navodnog uništavanja prirodnih bogatstava kojima raspolaže BiH. Jedno od posebnih područja zanimljivih i domaćim i stranim investitorima gradnja je malih hidrocentrala na manjim rijekama, potocima... Investiranje u te projekte također je zanimljivo jer koncesionari, nakon dobivanja dozvola i gradnje objekta odnosno uporabe koncesije, za 30 godina objekte predaju u državno vlasništvo. Uložena sredstva ne znače samo ulaganje u objekt za proizvodnju i prodaju električne energije, već i uređenje infrastrukture, gradnju turističkih sadržaja koje na kraju krajeva opet koristi lokalna zajednica.

Devet mjeseci

Izdavanje dozvola za rad - licenci za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti i prethodnih dozvola za gradnju elektroenergetskih objekata jedna je od nadležnosti Regulatorne komisije za električnu energiju Federacije BiH (FERK). S ciljem utvrđivanja činjeničnog stanja, prije izdavanja dozvola, FERK obilazi sve elektrane za koje su podneseni zahtjevi za dozvolu za gradnju i dozvolu za rad.

Kako navode iz FERK-a, procedura izdavanja dozvola za rad traje od dva do devet mjeseci, ovisno o kompletnosti zahtjeva i vrsti postupka koji FERK vodi, tj. je li riječ o općoj ili formalnoj raspravi.

Trenutačno je u Federaciji BiH 16 malih hidroelektrana (mHE), dok je ukupno 11 imatelja dozvola za rad - licenci FERK-a, uz napomenu da se dozvole izdaju za djelatnost proizvodnje, a ne za objekte. U pogledu prethodnih dozvola za gradnju proizvodnih objekata, u postupku pred FERK-om je 12 mHE, za koje je zahtjev podnijelo osam podnositelja.

U povodu blokada gradnje u određenim lokalnim sredinama, iz FERK-a ističu da je najčešće pitanje zaštita okoliša i mogući utjecaji malih hidroelektrana na okoliš te floru i faunu tih područja.

Otvorena Mujada

Kompanija GRID BH d.o.o. iz Sarajeva (Privredno društvo za proizvodnju i distribuciju električne energije, trgovinu i usluge) nedavno je otvorila mHE Mujadu u Pruscu kod Donjeg Vakufa i u taj su projekt investirana četiri milijuna KM. Većinski vlasnik tvrtke GRID BH, koja ima još tri koncesije za gradnju mHE na području Srednjobosanskoga kantona, njemačka je kompanija PCC - DEG iz Duisburga.

Direktor kompanije Hamdija Hadžić ističe da je riječ o strateškom projektu koji potvrđuje da je uz razvoj energetike moguće razvijati i turizam. Osim gradnje mHE Mujade, obnovljen je lokalni vodovod u dužini 1,5 km, razminirano 7.000 km2, stavljeno u funkciju više odmarališta, a na nekoliko su lokacija ozidani izvori.

Govoreći o bh. mogućnostima u gradnji i korištenju potencijala malih hidrocentrala, direktor GRID-a BH u ističe da BiH ima oko 1.500 vodotoka, što je veliki potencijal, ali da je teško reći koliko bi ih se moglo iskoristiti za gradnju hidroelektrana.

- Svaka je rijeka priča za sebe i trebalo bi svaku posebno ispitati i uvidjeti što je najbolje za društvo, a to ne mora uvijek biti HE - kaže Hadžić.

Prema njegovim riječima, gradnja jednog objekta mHE košta oko 1.500 eura/kW.

Također dodaje da postoje neke kreditne linije za gradnju takvih objekata koje su pokrenuli Svjetska banka i EBRD, ali i da će, ako država pravilno ne informira javno mnijenje o toj oblasti, to biti loš signal i za potencijalne investitore.

Inače na gradnji jednog objekta mHE izravno bude angažirano oko 30 radnika, međutim, neizravno mnogo više, dok je za održavanje dovoljna jedna osoba. Direktor Hadžić posebice upozorava kako se zaboravlja da su to objekti koji će nakon 30 godina prijeći u vlasništvo države, dok tijekom korištenja investitor plaća koncesijsku naknadu.

- Dakle pravilno formuliranje je sljedeće: netko izvana donese nekoliko milijuna, sagradi objekt koji nikome ne smeta, koristi vodu koju nitko nikad nije koristio niti je imao namjeru koristiti za bilo što korisno, vraća čistu vodu, ne prlja okolinu, poboljšava elektroenergetski sustav, prodaje struju elektroprivredi koja na toj struji zarađuje (oko 40 do 50 posto), plaća koncesijsku naknadu državi 30 godina i na kraju tog razdoblja sve to preda državi - ističe Hadžić.

Komentirajući zbog čega su mHE odnosno njihova gradnja još tabu tema u dijelu bh. javnosti, ali i na lokalnoj razini u pojedinim sredinama, direktor GRID-a BH navodi: - Zbog neznanja i/ili političkih igara.

Ističe i da je gradnjom mHE moguće proizvesti ogromne količine energije, koje je Europa gladna, navodeći da mali proizvođači (iz mHE) prodaju struju Elektroprivredi BiH za oko 46 eura/MWh, dok je prodajna cijena koju je EP ostvario u zadnjem ugovoru koji je potpisao oko 75 eura /MWh.

Minorni problemi

Govoreći o proceduri izdavanja i pribavljanja potrebnih dozvola za gradnju mHE, direktor Hadžić navodi da ima nekih preklapanja nadležnosti ili izbjegavanja nadležnosti, ali sve u svemu to su minorni problemi. Zakoni u BiH u vezi s tom problematikom su, prema njegovim riječima, uglavnom dobri, ali je problem njihovo nepoštovanje.

- A kada samo jedan investitor ne ispoštuje svoje obveze, javnost postane s pravom skeptična prema svakom sljedećem. Mislim da bi inspekcije morale kažnjavati prekršitelje, barem kod težih prekršaja kao što su neostavljanje biološkog minimuma i nevraćanje okoliša u prvobitno stanje, jer bi se time vratilo povjerenje javnog mnijenja, olakšala buduća procedura te pomoglo razvoju te grane privrede - navodi Hadžić.

Podsjeća i na činjenicu da UN i EU imaju posebne fondove za poticaj gradnje mHE, što samo govori da je svijet shvatio da ako želimo sačuvati okolinu onda je rješenje u gradnji elektrana temeljenih na obnovljivim izvorima energije, a to su voda, vjetar i sunčeva energija.

- Ti objekti nisu ništa novo. Oni se grade već dugo vremena, Švicarska ima više od 1.000 mHE, Austrija također, Njemačka više od 5.000, Italija više od 1.500 itd., ali morate znati da povrat novca nije brz. Veoma je dobra mHE koja može osigurat povrat za npr. osam godina, a rijetke su takve. Prosjek je iznad 10 godina. Dakle nema brzog bogaćenja, ali zato imamo stabilne proizvođače koji su prilično imuni na recesiju jer je energija zadnja koje se odričemo u svakodnevnoj upotrebi, a sa stabilnim proizvođačima imamo i stabilnu privredu, barem dio nje. Ima tu još nešto važno. Pobrojene zemlje također su i popularne turističke destinacije, a posebno su interesantne Švicarska i Austrija, jer ako BiH želi razvijati turizam, onda nam upravo one mogu služiti kao primjer jer imamo veoma sličnu konfiguraciju terena (planine, rijeke, šume itd.) i ne moramo izmišljati toplu vodu nego učiti od onih koji su to već prošli - zaključuje direktor GRID-a BH.

piše E. J. Felić

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih