Kako da iskoristite organski otpad i napravite kompost

Zašto da bacate promrzle biljke, korove koje ste uklonili iz bašte i ostatke od voća kada sve to možete da iskoristite kako bi voće i povrće koje gajite bilo još kvalitetnije. Agroportal.ba prenosi savjete kako da odredite koje veličine i oblika bi trebalo da bude kompost, koje je najbolje mjesto za njegovo pravljenje, te kako ga pravilno upotrijebiti.

Reciklaža je oduvijek bila dio ili stil života. Skoro svako ko ima baštu barem nekada je imao mjesto u vrtu gdje je odlagao biljni otpad koji bi tu ostajao do naredne godine. I baš na tom mjestu zemlja je bila prepuna humusa koji se mogao rasporediti po cjeloj bašti. Na mjestu gdje ga je najviše bilo biljke bi bile znatno veće, bujnije, zdrave i plodonosne.

Tokom ljeta u vrtu dolazi do sušenja nekih dijelova biljaka, pa čak i cijelih biljaka i uklanjanja onih kultura koje su završile sa branjem. Napredovanje korova i njegovo uklanjanje dovodi do nakupljanja velike količine biljnog materijala koji od otpada može postati dragocjeno organsko đubrivo – kompost. Zato iskoristite jesenje čišćenje bašte kako biste ga napravili.

Kompost predstavlja humusnu materiju nastalu humifikacijom, odnosno prirodnim načinom truljenja i dekompostacije (raspadanjem) mrtve organske materije biljnog porijekla. Ta materija ne mora biti samo biljnog porijekla. Mada, u ovom slučaju, ona predstavlja bazu za formiranje baštenskog kompostista.

Kompost je složena tvorevina poluraspadnutih biljnih ostataka koji pod uticajem mikroorganizama, atmosfere i vremena postaju svojevrstan magacin akumuliranih minerala, te organskih kiselina i raznih elemenata, koji su dostupni biljkama. Ovo je najbitnija funkcija, jer glavni adut komposta je taj da predstavlja lako dostupnu hranu za biljke u dužem vremenskom periodu.

Ova karakteristika svrstava kompost, nakon zgorjelog stajnjaka, u veoma korisna organska đubriva za biljke i oplemenjivače zemljišta.

Kako napraviti kompost?

U svakoj bašti, ma koliko mala bila, u toku cijele godine postoji potreba za uklanjanjem korova plevljenjem, okopavanjem, freziranjem ili bilo kojim drugim načinom obrade zemljišta i održavanja bašte. U toku jeseni, usljed niskih temperatura, većina biljaka se uklanja. Uz to, prikupljanje svježeg, tek opalog lišća sa drveća predstavlja pravi dobitak.

Takođe, u bašti i ukrasnom vrtu tokom sezone ima mnogo biljnog materijala koji je nastao uklanjanjem nepotrebnih biljaka, kao i orezivanjem, košenjem travnjaka, i sakupljanjem oštećenih plodova voća i povrća. Ukoliko ima mogućnosti za to, sakupljanje kuhinjskih ostataka je veoma korisna stvar, te predstavlja značajan izvor organske materije koja se na taj način višestruko iskorišćava. Osim toga što se reciklira otpad, ovim se podiže i ekološka svijest.

Potrebno je znati da postoje i biokomposteri, odnosno praškasti dodaci kompostu, nešto poput kvasca koji se posipaju povremeno po kompostu prilikom slaganja slojeva. Oni sadrže korisne bakterije koje pomažu da se ubrza razgradnja.

Kompostište je mjesto gdje se može odlagati biljni materijal koji se sukcesivno tokom godine nakuplja iz bašte, vrta i kuhinje. Trebalo bi da bude locirano na dijelu terena koji nije podložan nakupljanju vode tokom zime ili u kišnim periodima.

Takođe moramo imati u vidu da bi bilo potrebno da se mjesto za kompostište nalazi u zaklonjenom dijelu, zasjenjenom hladovinom nekog drveta ili objekta, a u krajnjem slučaju, može se napraviti i krov ili zaklon od sunca. Ovo je važno jer je vlažnost biomaterijala od presudnog značaja za njegovo postepeno raspadanje, te za kvalitetan rad mikroorganizama koji obavljaju sav posao.

Takođe, krošnja drveta ili vještački zaklon onemogućavaju prekomjerno natapanje kompostišta uslijed obilne kiše ili snijega. Što ispira hranljive materije i dovodi do smanjenja broja mikroorganizama.

Veličina i oblik kompostišta

Veličina i oblik kompostišta zavisi od samog kapaciteta bašte, odnosno od količine biomaterijala koji se nakuplja. Za jednu porodičnu baštu sa vrtom čija je površina od 2 do 6 ari, kompostište može biti i 4 m2. Ali, ukoliko se materijal redovno i obilno sakuplja, može biti potreba i za kompostištem od 8 ili 10 m2.

Za mikrovrtove, odnosno za male bašte, a naravno i za terase moguće je kupiti portabl biokomposter ili ga možete i sami napraviti. Veći vrtni centri imaju u ponudi veliki izbor biokompostera koji se sada izrađuju ne samo sa proizvodnim karakteristikama, već se i estetski usklađuju sa stilom vrta, pa je kupac na taj način dodatno stimulisan.

Kompostište svakako može biti i samo jedna neuredna gomila na rubu bašte. Međutim, savjest vrtlara koji drži do estetike i praktičnosti. Nalaze da je bolje napraviti komposter od drveta ili drugog materijala. Time se ujedno postiže dodatna motivacija da se započne kontinuirana proizvodnja komposta, kao i prerada biljnog materijala tokom cijele godine.

Način rada kompostišta je jednostavna simulacija onoga što je priroda oduvijek radila, te time stvorila održivi sistem koji u svakoj prirodnoj sredini postoji. Naša uloga je da svaki put kada sakupimo biljne ostatke, u toku cijele sezone, bez obzira na količinu, odložimo na kompostište.

Kompostište napravljeno od drvenih paleta

Kompostište napravljeno od drvenih paleta veoma je pogodno za skoro svaki vrt. A zavisno od vrta, možemo imati dva, tri ili više boksova. Jednostavno je potrebno spojiti četiri palete, a nakon toga se može ređati još takvih boksova oslonjenih jedan na drugi.

Biljni materijal vremenom odlažemo u jedan boks dok se ne napuni preko vrha, pa kada se slegne, dodajemo još materijala. Nakon toga, kada se prvi boks napuni počinjemo da punimo novi. I tako redom do kraja sezone, prenio je Agroportal.ba.