Posao za radnike iz BiH: Crnogorskom ugostiteljskom sektoru biće potrebno oko 15.000 sezonskih radnika

Uprkos ekonomskoj krizi, broj radnika iz BiH koji će u toku predstojeće turističke sezone biti angažovani u Hrvatskoj i Crnoj Gori neće biti značajnije smanjen, potvrđeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

U ljetnoj turističkoj sezoni, crnogorskom ugostiteljskom sektoru biće potrebno oko 15.000 sezonskih radnika, od čega će 9.500 radnika obezbijediti sa strane. Poslodavcima u Crnoj Gori najviše nedostaje konobara, kuhara, pomoćne radne snage, sobarica, recepcionera, poslastičara i građevinskih radnika.

"U ovoj državi obezbijeđene su investicije za radove i za narednu godinu, pa posla neće nedostajati i za naše radnike", kaže Sanela Zeljković, glasnogovornica Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema njenim riječima, izmjene Zakona o zapošljavanju stranaca u Crnoj Gori, a prema kojem je skuplje zaposliti stranca nego domaćeg radnika, neće bitnije uticati na zapošljavanje bh. građana u toj državi.

"Crna Gora i u uslovima krize bilježi smanjenje stope nezaposlenosti, a na evidencijima nema značajan broj nezaposlenih sa znanjima i kvalifikacijama koje poslodavci traže", objašnjava Zeljkovićeva te dodaje da u dosadašnjoj saradnji sa crnogorskim zavodom nije zabilježen nijedan slučaj zloupotrebe položaja radnika, poslodavca ili neke uključene institucije. Agencija za rad i zapošljavanje BiH, međutim, nema uvida koliko se u ovoj zemlji zapošljava bh. radnika na crno, ali se pretpostavlja da je njihov broj veliki.

Zvanično, u Crnoj Gori je lani angažovano 14.698 bh. radnika, i to u građevinarstvu i zanatstvu, ugostiteljstvu i turizmu, trgovini, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji.

Uprkos velikim problemima s kojima se susreće hrvatska privreda, broj radnih dozvola koje ova zemlja izdaje za strance nije ove godine smanjen. Objašnjenje za to je, kako ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, što za radnicima specifičnih znanja posla uvijek ima. U prošloj godini Hrvatska je državljanima BiH izdala ukupno 7.420 radnih i 377 poslovnih dozvola. Naši radnici u ovoj zemlji najviše se zapošljavaju u oblasti građevinarstva i brodogradnje.

U djelatnosti građevinarstva posao dobijaju zidari, tesari, te nešto manje betonirci i armirači. U brodogradnji se zapošljavaju na radnim mjestima elektrozavarivača, brodomontera te brusača.

Dokaz velike zainteresovanosti za bh. radnike je primjer brodogradilišta "Uljanik" Pula.

"Na osnovu protokola o saradnji koji smo mi i Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona potpisali sa brodogradilištem `Uljanik`, predviđeno je zapošljavanje 50 naših varilaca u toj kompaniji", kaže Sanela Zeljković i dodaje da se razmatra mogućnost da protokol bude proširen i na i radnike iz drugih bh. gradova.

Mehmed Hasanović iz Udruženja nezaposlenih u BiH tvrdi da će radna mjesta sezonaca u turizmu i izgradnji objekata uvijek postojati, ali i Hrvatska, na primjer, ima povećan broj nezaposlenih zbog krize, te vjeruje da će radije zaposliti svoje nego bh. građane.

"Radnici iz BiH su jeftiniji i šta smo dobili tim zapošljavanjem u Hrvatskoj i Crnoj Gori? Ali našem čovjeku to godi. Imaće posao, neku naknadu", dodao je Hasanović.

Istakao je da su proteklih godina bh. radnici dolazili do "finijih poslova" u zemljama okruženja, jer je lokalno stanovništvo bilo manje zainteresovano i imalo je mogućnost drugog zaposlenja.

Prema njegovim riječima, udruženje je trenutno blokirano, jer su zatajili izvori finansiranja tako da ne mogu raditi na zapošljavanju.

Na pitanje, da li sarađuju s Agencijom za rad i zapošljavanje BiH i službama za zapošljavanje, odgovorio je da od njih mogu dobiti samo podatke.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH kažu da su zarade bh. radnika u Crnoj Gori i Hrvatskoj različite i da zavise od politike poslodavaca.

"Moramo biti svjesni da je visina zarada u sadašnjim uslovima, pa čak i u javnom sektoru svake države, kategorija preko koje se ostvaruju značajne finansijske uštede, a na taj način i očuvanje radnih mjesta. Stoga možemo očekivati smanjenje prosjeka plaća u svim segmentima privrede", naglašava Sanela Zeljković.