Napreduje dijagnostika i terapija kancera bronhija - Imunoterapija mogla bi da postane standard u liječenju

Godišnje 1.600 Vojvođana oboli od raka pluća. Ljekari ukazuju na pušenje kao jedan od najvećih uzroka, da se bolest učestalo pojavljuje i drugdje u Evropi, ali da je ovdje smrtnost veća. Razlika je i u tome što ovdje nema dovoljno novih, kažu veoma skupih, lijekova. Šta se na tom polju radi u svijetu i dokle seže moderna medicina, stručna javnost mogla je da čuje na Centralnoevropskom kongresu o karcinomu bronhija, koji je prošle nedjelje u Novom Sadu okupio oko 300 učesnika.

Došli su iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke i zemalja bivše Jugoslavije, a domaćin im je bio Institut za plućne bolesti Vojvodine iz Sremske Kamenice. Na skupu su predstavljeni i najbolji radovi sa Svjetskog kongresa o kanceru bronhija, održanog prije svega mjesec i po u Kanadi, u Torontu.

Pulmolog-onkolog prof. dr Nevena Sečen iz uprave Instituta, koja je bila na čelu naučnog komiteta ovog kongresa, kaže da su imali cilj da se medicinska javnost upozna sa rezultatima liječenja najnovijim lijekovima i da svi udruženo omoguće da ti medikamenti budu dostupni pacijentima.

– Vjerovatno vam je poznato da je hemioterapija postigla mnogo, da se njom postižu dobri rezultati, ali ne dovoljno dobri, koliko se sada može postići sa biološkom imunoterapijom – kaže za Politiku dr Sečen, ali napominje da se ovakva terapija može davati samo odgovarajućim pacijentima.

Lijekovima se djeluje, objašnjava doktorka, na mutacije koje daje tumorska ćelija, a one se "vide" kroz takozvani molekulski prozor. Nije više dovoljna, kaže, samo patohistološka dijagnoza.

– Ti lijekovi su zapravo inhibitori mutacija, odnosno bujanja malignih ćelija, i tu se jako dobri rezultati u svijetu postižu biološkom imunoterapijom. Mi najviše tih lijekova imamo kroz kliničke studije. Pokazali su se dobri rezultati. Naš republički fond nam je omogućio inhibitore za EGFR – imamo tri lijeka koji su se pokazali kao vrlo moćni. Na vrata ulaze stalno novi, ali u vrlo malim količinama – ističe profesorka.

Jedna studija je pokazala koliko se u zemljama istočne Evrope kasni sa inovativnim lijekovima. Kako se neki lansira, kaže, tako se on počne davati pacijentima tek nakon tri do četiri godine, dok je u zemljama EU to moguće za dva do tri mjeseca.

- Želimo da se zajedničkim snagama omogući da se taj razmak i kod nas, što god je to realnije, smanji.

Na sagovornicu Politike najveći utisak ostavlja saznanje da inovativni lijek iz imunoterapije omogućava 35 mjeseci do pojave nove bolesti, što je u grudnoj onkologiji, ističe, izuzetno veliki uspjeh jer je dosad taj period bio 10 do 11 mjeseci.

– Sada je u Torontu prikazano iskustvo sa novim lijekom koji omogućava bolje preživljavanje i koji bi mogao da postane standard u liječenju. Suština je da se kroz sve ove radove jasno vidi da ima nade za pacijente i da još uvijek, naravno, svi zajedno moramo da se borimo da ta nada bude što efektnija – dodaje.

Kongres u sklopu kog se evropski stručnjaci za kancer bronhija sastaju 17. put pod kapom svoje Centralnoevropske asocijacije, prvi put se održao van neke zemlje EU. To za vojvođanski institut znači da su "prepoznati u Evropi, da ih cijene i prihvataju kao ravne sebi, a to je rezultat velike, stručne tradicije ove kuće".

Prvi ovakav skup je održan u Pragu devedesetih godina prošlog vijeka. Bili su to susreti stručnjaka na dvije godine, a kasnije se prešlo na godišnji ritam. I ta stvar, između ostalog, govori o napretku dijagnostike i terapije kancera bronhija.