Državni zatvor u Istočnom Sarajevu počinje da radi 1. januara 2019.

(Foto: sakhorn/shutterstock.com)

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, potvrdio je za Nezavisne da će već na sjednici Vijeća ministara BiH u ponedjeljak na dnevnom redu biti Prijedlog odluke o formiranju institucije zatvora i stavljanje van snage Odluke o Jedinici za implementaciju projekta zatvora.

Ovim su, kako je rekao Grubeša, stvoreni svi uslovi da ministar pravde može izabrati v.d. upravnika prije raspisivanja konačnog konkursa za izbor rukovodstva zatvora. Objašnjava da će izabrani v.d. upravnika potom Vijeću ministara BiH poslati pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

- Nadam se da će Vijeće ministara potom u što skorijem roku utvrditi tu sistematizaciju i tada će upravniku biti omogućeno da može raspisati natječaj za prijem svih onih djelatnika koji treba da rade u zatvoru. Posebno što se tiče zatvorskih čuvara, koji moraju proći posebne obuke - kazao je Grubeša i dodao da je juče završena primopredaja tehničkog prijema.

- Firma UNIS je radila tehnički prijem. Jedinica za implementaciju projekta bila je u ime Ministarstva pravde nositelj svih aktivnosti u vezi s izgradnjom jednog takvog velikog kompleksa koji se prostire na 180.000 kvadrata, građevinske površine 24.000 kvadrata i koja je koštala gotovo 40 mil EUR. Primaće maksimalno 500 do 600 zatvorenika i u njemu će biti zaposleno gotovo 300 ljudi - kazao je Grubeša za Nezavisne.

Ističe da BiH svoje zatvorenike trenutno šalje u entitetske zatvore i plaća entitetima za čuvanje zatvorenika. Naglašava da BiH nema ni zatvorsko osoblje i da se ne može očekivati da će zaposlenici sa entitetskog nivoa doći raditi u državni zatvor, te da zbog toga neće moći odmah biti otvoren u punom kapacitetu.

Kamen temeljac za izgradnju postavljen je 2006. godine i prvi rok za završetak radova bio je predviđen za 2008, ali to se nije desilo. Ozbiljniji radovi na izgradnji zatvora počeli su osam godina kasnije, odnosno 2014. godine, a rok za izgradnju bio je 24 mjeseca.

Novac za gradnju ove visokosigurnosne ustanove obezbijedili su BiH i donatori. Najveći donator je Evropska unija, koja je učestvovala sa 10,8 mil EUR. Ostatak novca osigurali su Ministarstvo pravde BiH, Kraljevina Švedska, Sjedinjene Američke Države, kao i Razvojna banka Vijeća Evrope putem kredita.