Sektor kože i obuće za pet godina ostvario izvoz od 4,8 mlrd KM - Nedostatak stručnih radnika koči dalji razvoj
(Foto: fotoinfot/shutterstock.com)
Ovaj sektor je u periodu od 2013. do oktobra 2018. godine ostvario ukupan izvoz od 4,8 mlrd KM sa suficitom u odnosu na ostvareni uvoz veći od 510 mil KM.
Najviše je proizvoda izvezeno u Italiju, Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku, a top tri zemlje imaju učešće u izvozu od čak oko 78%.
Ove podatke iznio je Radovan Pazurević, potpredsjednik Asocijacije tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH na 5. Međunarodnom skupu kožara i obućara, kojeg je na Sveučilištu Sjever u Varaždinu organizovalo Udruženje kožarsko-prerađivačke industrije Hrvatske Gospodarske Komore.
Prema statističkim podacima, po vrijednosti ostvarenog izvoza u periodu januar-oktobar 2018. godine, cijela industrija tekstila, odjeće, kože i obuće (TOKO) u BiH zauzima četvrto mjesto sa ostvarenim izvozom od 1,2 mlrd KM, i šesta je po ostvarenom uvozu u Bosnu i Hercegovinu sa 1,57 mlrd KM u odnosu na ostale grane privrede.
Pokrivenost uvoza/izvozom cijele industrije TOKO u 2017. godine bila je 72,74%, dok je u 2018. povećana na 76,53%. Istovremeno, pokrivenost samo sektora kože i obuće u 2017. godini iznosila je 108%, da bi u 2018. bila povećana na 117% .
Kao jedan od velikih problema, Pazurević je istakao da je u BiH veliki procenat nekvalificiranih radnika (oko 26%), što svakako koči dalji razvoj industrije.
Perspektive se ogledaju u razvoju vlastitih domaćih proizvoda, uz pokretanje bazne proizvodnje repromaterijala u zemlji, ali i u neophodnim obrazovnim reformama koje su ključne za razvoj ne samo sektora kože i obuće, već i kompletne proizvođačke industrije. To se najprije odnosi na dualno obrazovanje koje tržištu treba dati radnike sa specijalnim znanjima i praktičnim iskustvima, pogotovo iz automatizacije i digitalizacije proizvodnih procesa, ali to istovremeno mora pratiti i daleko jača interakcija obrazovanja, nauke i privrede, navodi se, između ostalog, u informaciji VTK BiH.
Prema statističkim podacima, po vrijednosti ostvarenog izvoza u periodu januar-oktobar 2018. godine, cijela industrija tekstila, odjeće, kože i obuće (TOKO) u BiH zauzima četvrto mjesto sa ostvarenim izvozom od 1,2 mlrd KM, i šesta je po ostvarenom uvozu u Bosnu i Hercegovinu sa 1,57 mlrd KM u odnosu na ostale grane privrede.
Pokrivenost uvoza/izvozom cijele industrije TOKO u 2017. godine bila je 72,74%, dok je u 2018. povećana na 76,53%. Istovremeno, pokrivenost samo sektora kože i obuće u 2017. godini iznosila je 108%, da bi u 2018. bila povećana na 117% .
Kao jedan od velikih problema, Pazurević je istakao da je u BiH veliki procenat nekvalificiranih radnika (oko 26%), što svakako koči dalji razvoj industrije.
Perspektive se ogledaju u razvoju vlastitih domaćih proizvoda, uz pokretanje bazne proizvodnje repromaterijala u zemlji, ali i u neophodnim obrazovnim reformama koje su ključne za razvoj ne samo sektora kože i obuće, već i kompletne proizvođačke industrije. To se najprije odnosi na dualno obrazovanje koje tržištu treba dati radnike sa specijalnim znanjima i praktičnim iskustvima, pogotovo iz automatizacije i digitalizacije proizvodnih procesa, ali to istovremeno mora pratiti i daleko jača interakcija obrazovanja, nauke i privrede, navodi se, između ostalog, u informaciji VTK BiH.
Firme:
Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH Sarajevo
HGK - Hrvatska gospodarska komora Zagreb
Tagovi:
VTK BiH
Asocijacija tekstila odjeće kože i obuće u BiH
TOKO
Udruženje kožarsko prerađivačke industrije Hrvatske
Sveučilište Sjever u Varaždinu
Radovan Pazurević
sektor obuće
sektor kože
izvoz obuće
izvoz kože
izvoz tekstila
uvoz kože
uvoz obuće
uvoz tekstila
proizvodnja obuće
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora