NavMenu

Da li je BiH spremna za energetsku tranziciju - Proces u kome regija mora biti ujedinjena

Izvor: Klix Petak, 23.11.2018. 09:56
Komentari
Podeli

(Foto: lassedesignen/shutterstock.com)
Energetska tranzicija je proces koji će se neminovno odvijati i na prostoru Bosne i Hercegovine, a već se počelo ozbiljno nametati pitanje kako će zemlja pristupiti svemu ovome u potpunosti. Ova tranzicija podstiče korištenje obnovljivih izvora energije na kojima zajednički moraju raditi sve zemlje regije, što znači da će BiH u ovom segmentu morati ojačati odnose sa zemljama u okruženju.

Profesor Fakulteta elektrotehnike uz Tuzli i član Ogranizacionog odbora Regionalnog energetskog foruma (REF) Mirza Kušljugić smatra da je projekt korištenja obnovljivih izvora energije nemoguće sprovesti na nivou jedne države, zbog čega je u cijelom svijetu potrebno jačati međudržavne odnose.

Kušljugić kaže da upotreba obnovljivih izvora energije potiskuje ranije zastarjele tehnologije kao što su termoelektrane na ugalj, a koje su još prisutne u Bosni i Hercegovini.

- U zemljama Evropske unije postoje jasni datumi kada će u zemljama članicama doći do isključenja i posljednje termoelektrane na ugalj. To nije slučaj s jugoistočnom Evropom, tako da je potrebno izvršiti ozbiljni analizu u ovom segmentu. Ranija analiza pokazuje da tehnologije obnovljivih izvora energije po cijeni padaju, te da su već konkurentne s konvencionalnim tehnologijama - istakao je Kušljugić.

Direktor Elektroprivrede BiH Bajazit Jašarević kaže da je centralno pitanje BiH njena energetska nezavisnost.

- U istoj ravni gledamo energetsku nezavisnost BiH, povećanje učešća obnovljivih izvora u ukupnoj količini energije i projekte energetske efikasnosti koji će dopinijeti racionalnijem korištenju energije, ekonomoiji i ekologiji. BiH ne pristaje da Evropska energetska zajednica razgovara o druga dva pitanja, a da ne razmatra ono koje je vezano za energetsku neovisnost BiH - rekao je Jašarević.

Prijeti li BiH Evropskoj energetskoj zajednici?

Kako je naveo, BiH Evropskoj energetskoj zajednici nudi da postojeće blokove koji nisu s najmodernijom tehnologijom ugasi, a potom izgradi nove, najsavremenije u svijetu.

- Taj put nema alternativu, a ukoliko nam ne dozvole gradnju novih blokova, postojeći će raditi narednih 50 godina. Mi ćemo 5.000 GW za naše građane i industriju proizvoditi iz postojećih blokova koji nisu savršeni, ili iz zamjenskih u Tuzli i Kaknju - kazao je Jašarević te naglasio da u ovoj njegovoj izjavi nema elemenata prijetnje Evropskoj energetskoj zajednici, već da je ovo poziv da se i BiH uključi u značajne projekte.

Kada je riječ o Bloku 7 Termoelektrane u Tuzli, Jašarević je kazao da se on trenutno razmatra u Agenciji za državnu pomoć BiH, te da se očekuje odgovor Evropskoj energetskoj zajednici.

- Pozivamo Evropsku energetsku zajednicu da popravi komunikaciju s BiH i pomognu izgradnju blokova koji su zamjenski i ništa drugo - zaključio je Jašarević.

(Foto: ponsulak/shutterstock.com)
Dok se u Bosni i Hercegovini na sav glas priča o izgranji novih termoelektrana, hrvatski stručjak iz oblasti energetike Slavko Krajcar kaže da u "ove projekte ne bi uložio ni jednu marku".

Za razliku od ostalih zemalja regije, Hrvatska se već nalazi u procesu energetske tranzicije, a Krajcar kaže da je taj put izuzetno težak.

- Mi smo sljedbenici evropskih direktiva, a koje su prije nekoliko dana u Evropskom parlamentu izmijenjene. Svi imaju potencijala da dođu do obnovljivih izvora energije, a taj put nije lagan, ali se njime mora ići - kazao je Krajcar, naglasivši da su evropske prognoze da se u 2050. godinu uđe bez emisija CO2 u zrak.

Ovaj hrvatski stručnjak kaže da je BiH napravila određene korake u proteklih osam godina.

- Taj novi put je nezaobilazan i u BiH će se dogoditi sve ono što i u ostalim evropskim zemljama - podcrtao je Krajcar.

BiH mora dekarbonizirati energetski sektor

BiH je kao potpisinica ugovora o energetskoj zajednici u obavezi dekarbonizacije energetskog sektora.

- Mi smo trenutno u obavezi da započnemo izradu integrisanog energetskog i klimatskog plana BiH za period od 2021. do 2030. godine koji će definisati pravac razvoja energetskog sektora. Kao potpisinica svih sporazuma, naša zemlja je u obavezi da podiže standarde, što moramo raditi postepeno - naveo je pomoćnik ministra za energetiku u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Admir Softić.

Kako bi se zemlje regije priključile svjetskom tržištu električne energije potrebno je da u svim zemljama na poseban način budu erkirane jedinstvene berze, koje će se naknadno pridružiti regionlanoj, a potom i svjetskoj.

- Ovaj dio Balkana je u deficitu električne energije, a potrebna je niža cijena, jer je ona u ovom trenutku najveća na prostoru cijele Evrope. Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, još uvijek nje postoji regulativa koja bi ih obavezala da idu na berzu električne energije. Oni još uvijek idu kod javnog snabdjevača koji otkupljuje cjelokupnu količinu - kazao je Dejan Stojčevski, tehnički direktor Srpske berze električne energije.

O svemu spomenutom govorilo u okviru Regionalnog energetskog foruma (REF) koji je zvanično otvoren juče u Tuzli i traje dva dana. Ovo je prilika da regionalni stručnjaci razgovaraju o aktuelnim temama u oblasti energetskih politika, primjeni novih tehnologija, kao i pravcima razvoja energetike općenito.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.