Zašto je važan pokrovni usjev i kako ga odabrati?

(Ilustracija) U odabiru pokrovnih usjeva ne treba uvijek birati tradicionalne biljne vrste. Pravilnim izborom ne samo da se čuva zemljište, već se i oplemenjuje i poboljšava rodnost i sljedećeg usjeva koji će biti gajen.

Funkcija pokrovnih usjeva nije da daju plodove, već da pokriju zemljište i da ga zaštite od erozije, korova, štetočina, bolesti, kao i da poboljšaju plodnost, strukturu i kvalitet zemljišta, biodiverzitet ekosistema u kojem se obavlja poljoprivredna proizvodnja.

Pomoću njih je poljoprivredna proizvodnja održivija, stabilnija i dugoročno jeftinija. Različiti usjevi se siju tj. sade u skladu sa potrebama poljoprivrednika. Različite kulture će imati nužno različit efekat na zemljište, a odabir treba uskladiti, osim sa potrebama, i sa godišnjim dobom i vremenskim uslovima. Naravno, važno je istaći da jedna kultura obavlja više funkcija.

U periodima suvog i toplog vremena, pokrovni usjevi čuvaju vlagu u zemljištu. Osim toga, ti isti usjevi ublažuju efekte erozije vjetra. Sa druge strane, u vlažnim periodima godine, pokrovni usjevi ublažavaju eroziju kiše time što usporavaju brzinu kišnih kapi i sprečavaju oticanje vode. U oba slučaja, korijenje, osim što vezuje zemlju, čini je rastresitijom pa time poboljšava razvijanje mikroorganizama.

Bijela lupina bolje podnosi sve češće suše od drugih leguminoza

Leguminoze su čest pokrovni usjev u svim godišnjim dobima. Zimi se preporučuju inkarnatska detelina, a zimi stočni grašak i maljava grahorica. Sve tri kulture obogaćuju zemljište azotom, ali nisu podjednako otporne na niske temperature i mraz.

Maljava grahorica se izdvaja po otpornosti na mraz ali i po sposobnostima đubrenja. Osim što je sposobna da fiksira i dva kilograma azota na dan, njena biljna masa se brzo razgrađuje i brže đubri zemljište. Doduše, treba voditi računa o zemljištu na kojoj se gaji pošto preferira pjeskovitu i kalijumom bogatu zemlju.

Ljeti se siju crvena i bijela djetelina, kao i lucerka, i ovo su zaista odlični pokrovni usjevi. Često se previđa bijela lupina, koja bolje podnosi suše koje su sve češće zbog klimatskih promjena. Sa njom doduše treba biti oprezniji, jer seme bele lupine sadrži alkaloide koji mogu biti toksični i za ljude i za životinje.

Žitarice su takođe odlični pokrovni usjevi

Žitarice se često siju u kombinaciji sa leguminozama zbog toga što izvlače azot iz zemljišta. Ali i pored toga one su odlične za čuvanje zemljišta od erozije i od razvoja korova pošto se sa njim takmiče za nutrijente. Brz razvoj i dubina sistema korijena čini zemlju rastresitom a korisnim bakterijama obezbjeđuje kiseonik.

Žitarice kao što su pšenica, ječam, ovas i raž u svojoj biljnoj masi nemaju mnogo azota kada su blizu zrenja. Zbog toga se preporučuje da se zaoru dok su još relativno mlade biljke, kao i da se doda đubrivo. Ječam se, recimo, koristi kao pokrovni usjev za ozimu pšenicu.

Jedna od biljaka koja se često zanemaruje, a odličan je pokrovni usjev za ljetnje uslove je heljda. Ona ima relativno kratak period vegetacije pa se cvjetanje očekuje nekih 6 nedjelja poslije sjetve.

Kao i žitarice, ona suzbija korov, jer se sa njim bori za iste nutrijente. Štaviše, i sama spada u korove, a ne u žitarice, pa treba biti na oprezu da se ne bi nekontrolisano širila. Zbog toga je treba ili posjeći prije nego što se sjeme razvije, ili još bolje, preorati. Za razliku od mnogih kultura, ona se može uspješno gajiti i na zemljištu lošeg kvaliteta, a daje izuzetno traženo i zdravo sjeme za ishranu.