Nova zajednička agrarna politika EU poslije 2020. godine?

Zbog čega EU pomjera težište u zajedničkoj agrarnoj politici i da li će u narednom periodu sve njene članice imati iste mogućnosti? Ovo je jedna od ključnih tema o kojima se razgovaralo na Poljoprivredno-prehrambenom sajmu Agra, koji je krajem avgusta održan u Gornjoj Radgoni.

Nova zajednička agrarna politika EU poslije 2020. godine u velikoj mjeri zabrinjava Slovence, napomenula je na zajedničkoj konferenciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i hrane Slovenije i Društva agrarnih novinara državna sekretarka Tanja Strniša.

Po njenim riječima, farmeri će više pažnje morati da poklanjaju uticaju svoje proizvodnje na životnu sredinu. U tom smislu povećaće se zahtjevi i pooštriti kriterijumi, piše Poljoprivrednik.

Očekivanja Slovenije bila su usmjerena ka jedinstvenoj agrarnoj politici kojom bi se smanjili i pojednostavili administrativni poslovi. Utisak je da će se sve dodatno iskomplikovati.

Slovenački zadružni sektor je posebno nezadovoljan najavljenim smanjenjem direktnih davanja poljoprivrednicima.

Predsjednik Zadružnog saveza Slovenije Peter Vrisk zbog toga insistira na tome da se vlada ove zemlje izbori da subvencije ostanu iste ili da, ukoliko dođe do njihovog smanjenja, država dotira razliku.

U suprotnom, slovenački poljoprivrednici neće moće da opstanu.

Agroekonomista prof. dr Miladin Ševarlić iz Srbije smatra da je riječ o favorizaciji "evropske petnaestorice", jer ove zemlje žele da sačuvaju konkurentsku prednost u odnosu na one koje su u EU pristupile posle 2004. godine.