Ratari dižu ruke od jesenje sjetve - Trenutno nijedna ratarska kultura nije rentabilna

Do početka jesenje sjetve ostalo je tek nekoliko sedmica, ali više zemljoradnika u BiH o tome i ne razmišlja. Odustali su od sijanja ozimih kultura jer nemaju, kako kažu, čime da kupe gorivo i sjeme, a ni zarada im na kraju nije dobra.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Bijeljine, rekao je da će ovogodišnja jesenja sjetva biti umanjena za 25 do 30%.

- Veliki broj zemljoradnika će sigurno odustati od jesenje sjetve pšenice, a upravo zbog toga što je ove godine bila niska otkupna cijena, ali i zbog visoke cijene goriva i ostalog materijala - kazao je Maletić za Nezavisne i tvrdi da poljoprivrednik ne može ostvariti ni 50% onoga što je uložio, tako da nemaju računice.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kazao je da je opravdano strahovanje poljoprivrednih proizvođača za jesenju sjetvu.

- U ovom momentu ne možemo naći rentabilnu ratarsku kulturu koja bi zadovoljila minimalna ulaganja koja bi poljoprivredniku ostvarila neku dobit, da ne ispadne da stalno radi džaba - ističe Marinković.

Prema njegovim riječima, treba imati u vidu i vremenske neprilike koje nas pogađaju svake godine, pa, kako kaže Marinković, ne čudi opravdani stah poljoprivrednika, ali i odustajanje od dalje proizvodnje.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, potvrdio je da veliki broj poljoprivrednika planira da odustane od jesenje sjetve.

- Poljoprivrednici nemaju zaštitu proizvodnje, tako da kada vremenske nepogodne napadnu, proizvođač je prepušten sam sebi, odnosno proizvođač ne može ulagati novac u nešto za šta ne zna da li će od toga imati koristi - kazao je Bićo.

On je naveo da mnogi poljoprivrednici nemaju sredstava za jesenju sjetvu, budući da je očekivani ovogodišnji rod prodat po niskoj cijeni.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, ističe da će ove godine niska otkupna cijena pšenice uticati na jesenju sjetvu.

- Niske cijene ove godine uticaće na zemljoradnike da se teže odlučuju na jesenju sjetvu, jer poljoprivrednicima se ne isplati da ulažu sredstva, a da na kraju nemaju dobit - kazao je Usorac.

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da već petu godinu zaredom obezbjeđuju jedan od najvažnijih repromaterijala za proljetnu i jesenju sjetvu, a to je regresirano dizel gorivo, za šta godišnje izdvajaju oko 7 mil KM, ili 35 mil KM u posljednjih pet godina.

- Samo poljoprivrednici u RS dobijaju regresirani dizel, što nije slučaj u FBiH. To je jedna od mjera koju koristi najveći broj poljoprivrednika u RS i koju svake godine donosimo, a dizel je na raspolaganju uvijek pred početak sjetve, onda kada je i najpotrebniji - kazali su iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Dodaju da je u jesen prošle godine zasijano ukupno 73.405 hektara, od čega je pšenica zasijana na 47.225 hektara, ili oko 64% od ukupnih žitnih površina. Ostala strna žita - raž, ječam, tritikale i ozima zob, zasijana su na 26.180 hektara.

- Ukupne sjetvene površine u proizvodnoj 2017/2018. su povećane za 10%, a sjetvene površine pod pšenicom za 7%, ili 3.237 hektara u odnosu na zasijane površine u proizvodnoj 2016/2017. godini - naveli su iz Ministarstva.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS isplatilo je prekjuče 2.635.741 KM za podsticaje poljoprivrednoj proizvodnji u ovoj godini posredstvom Agencije za agrarna plaćanja Srpske.

- S ovom uplatom za podsticaje iz ove godine do sada je isplaćeno 30.552.502 KM - saopšteno je iz Ministarstva.