Naplata smanjuje upotrebu plastičnih kesa u BiH i do 50% - Nedostaje veća inicijativa za korišćenje biorazgradivih vrećica

Kupci u Bosni i Hercegovini u prosjeku mjesečno dobiju 25 plastičnih kesa, a da ih uopšte ne zatraže. Prosječan vijek korišćenja ovih kesa je 12 minuta, a za njihovu razgradnju potrebno je između 400 i 1.000 godina. S druge strane, proizvodna cijena tankih plastičnih kesa je toliko niska da ne postoji dovoljno jak motiv za njihovo prikupljanje i recikliranje.

Masovno i jednokratno korišćenje plastičnih vrećica, nekontrolisano bacanje, te spor proces razgradnje, prijetnja su za životnu sredinu. Kese se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih kesa, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi.

Kako bi smanjila njihovu upotrebu, Evropska unija je donijela Direktivu koja ograničava maksimalnu godišnju potrošnju kesa na 90 po osobi do kraja 2019. godine, odnosno na 40 do 2025. Ovo je jedna od direktiva EU koju će BiH na svom putu ka članstvu u zajednici morati da implementira, a iz Ministarstva okoliša i turizma FBiH kažu za eKapiju da se oni vode tim smjernicama.

- EU je prepoznala jednokratni plastični otpad kao problem čovječanstva i naravno da se svi trebamo pridružiti zajedničkoj borbi protiv ovog ozbiljnog zagađenja. Direktivu o plastici EU će primijeniti u svojim propisima kada ista stupi na snagu, a Federalno ministarstvo okoliša i turizma će odmah uskladiti zakonsku regulativu u skladu sa EU standardima.

Kese zamijeniti cegerima

Kako su istakli, FBiH je donijela i usvojila Uredbu o naknadi za plastične kese tregerice čija debljina stjenke ne prelazi 20 mikrona, a koje odbačene zagađuju okoliš.

- Tanke plastične kese sa ručkama, odnosno kese u tuljcima ili pojedinačne kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi su definisane propisom o ambalaži i nisu predmet ove uredbe, osim ako se besplatno distribuiraju kupcima na kasi kao kese za kupljenu robu.

Preporuka Ministarstva okoliša FBiH je da se vrši kontinuirana edukacija stanovništva da se u kupovinu nose platneni cekeri ili papirne kese, jer su plastičnim kesama potrebne stotine godina za razgradnju.

Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS rekli su za naš portal da u Republici Srpskoj trenutno ne postoji poseban propis o plastičnim kesama kojim se definiše upotreba plastičnih kesa, ali, kako ističu, s obzirom na to da plastična kesa nakon upotrebe postaje otpad, iz Zakona o zaštiti životne sredine i Zakona o upravljanju otpadom treba izdvojiti tri osnovna načela - prevencija, odgovornost proizvođača i princip "zagađivač plaća".

- Prevencijom se ukazuje na izbjegavanje nastajanja otpada ili smanjenje njegove količine. Odgovornost proizvođača otpada ukazuje na to da je priozvođač odgovoran za odabir najprihvatljivijeg rješenja i tehnologije proizvodnje, a princip "zagađivač plaća" ukazuje na to ko snosi troškove prevencije i odlaganja otpada.

Murisa Marić iz Udruženja za zaštitu potrošača Don kaže za eKapiju da smo prema statistikama jedna od najzagađenijih zemalja plastikom, te da nam Direktiva EU dolazi kao slamka spasa za problematiku smanjenja i zbrinjavanja plastičnog otpada.

- Ogromne količine plastičnih vrećica se prodaju, ali u pojedinim trgovačkim lancima i dijele, te prema statistikama dnevno jedan kupac troši od 7 do 9 kesa.

Dodaje da Zakon o zaštiti potrošača RS djelimično zabranjuje naplatu plastičnih vrećica ukoliko su one sa reklamnim logom nekog trgovačkog lanca.

- Međutim, ovaj zakon ne propisuje jasno da ukoliko i bude plastičnih vrećica u prodaji da one moraju biti izrađene od biorazgradivog materijala. Ovo je prilika da se postojeći zakon dopuni sa zabranom upotrebe plastičnih kesa, osim ako su rađene od biorazgradivih materijala.

Dok evropsko zakonodavstvo koje će ograničiti ili potpuno zabraniti upotrebu plastičnih kesa ne bude u potpunosti implementirano u BiH, Ministarstvo okoliša FBiH je navedenom Uredbom o naknadi za plastične kese tregerice definisalo da naknadu moraju plaćati trgovci registrovani na području FBiH, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese tregerice.

- Trgovinski lanci u FBiH nisu se samoinicijativno odlučili da naplaćuju kese, već to zavisi od debljine stjenke kese. Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese iznosi 0,05 KM po komadu, odnosno 50 KM po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih kesa. Obveznici plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša FBiH radi stavljanja u promet plastičnih kesa.

dm naplaćuje kese od 2011.

I prije nego je donesena ova uredba, trgovinski lanac dm drogerie je odlučio da pokrene inicijativu za smanjenje korišćenja plastičnih kesa u svojim radnjama.

- Naplata vrećica u BiH je na snazi već šest godina, pri čemu je dm i prije donošenja zakonskih propisa, još 2011. prvi na tržištu BiH uveo naplaćivanje plastičnih vrećica s ciljem reduciranja njihove upotrebe i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš - istakli su za eKapiju iz dm-a.

Dodaju da je su već u prvih nekoliko mjeseci od početka naplate smanjili potrošnju plastičnih kesa za 50%. Od tada je značajno porasla kupovina i upotreba trajnih cekera.