Manjak zanatlija povećao cijene usluga - Dnevnice zidara, molera, vodoinstalatera i do 70 KM

Usluge zanatstva, posebno zidara, tesara, molera i vodoinstalatera, poskupjele su i biće sve paprenije jer je zanatlija na našim prostorima sve manje, a zanatstvo se mora afirmisati na svakom koraku, smatraju predstavnici iz ove oblasti.

Jedna Banjalučanka kaže da joj je za kvar u kupatilu vodoinstalater nedavno uzeo 50 KM iako je ranije ta usluga koštala 30.

- Još sam ga čekala sedam dana da dođe, toliko ima posla - rekla je.

Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da zanatstvo na našem području nestaje, te da zbog toga dolazi do poskupljenja, što bi trebalo da bude motivacija djeci da upisuju zanatske djelatnosti, jer je u njima budućnost.

- Ako budemo zanemarili zanatstvo, biće sve skuplje i skuplje. Sanjaćemo zanatlije. Da ih ne bismo sanjali, moraćemo im pružiti ozbiljnu zaštitu i cijeniti njihove usluge. Zidari, vodoinstalateri, moleri i svi drugi zanati su traženi u cijelom svijetu, ne samo kod nas, jer jednostavno zanata nema i potražnja za njima je sve veća i veća - rekao je Bratić i naglasio da se moleri ili zidari danas ne mogu naći za dnevnicu ispod 70 KM, a koja je ranije bila 50 KM.

- Oni više neće da rade ni za dnevnicu, nego po kvadratu, što je u konačnici i skuplje. Osim zidara i molera, u pekarstvu se teško pronalazi pekar, tako je i u svim drugim branšama. Radnika je danas sve manje i to je problem, nema vozača u Evropi, nema konobara, jednostavno ih nema na tržištu i to je diglo cijenu, što je realno očekivati - kaže Bratić.

On kaže da i ono malo kadra što imamo odlazi vani, gdje je prividno više novca, jer, kako kaže Bratić, skuplji je život i ljudi tamo idu po inerciji.

On smatra da dobar majstor može zaraditi i ovdje ono što zaradi vani.

- Najviše nam nedostaje varilaca, tesara, zidara, mehaničara, tokara, nevjerovatno, ali nam fali svih zanata, te Evropa samo čeka naše zanatlije. Mi se moramo uozbiljiti, vratiti i rehabilitovati zanatstvo, djecu od petog razreda usmjeravati u zanatstvo, a ne od srednje škole - kaže Bratić.

On ističe da će privatnici morati povećati plate, ne zato što hoće, nego zato što moraju, da bi zadržali radnike.

Enes Arapović, predsjednik Obrtničke komore Unsko-sanskog kantona, kaže da zanatlije u FBiH zasad ne mogu povećati cijenu svojih usluga iz razloga što bi izgubili tržište, odnosno posao.

- Mi imamo velike probleme sa sivim tržištem, ljudima koji jedva čekaju da se cijena poveća i da idu ispod cijene, tako da iz tog razloga naše registrovane zanatlije neće moći povećati cijenu, mada postoji stvarna potreba za povećanjem - kaže Arapović.

On ističe da je potražnja za zanatlijama u FBiH velika, te da ima radnih mjesta, ali da nema radne snage, posebno u Unsko-sanskom kantonu, iz kog je bila prva migracija radne snage iz razloga što su najbliži zapadnoj granici.

- Pokušavamo taj problem riješiti preko zavoda za zapošljavanje, prekvalifikujemo zanatlije. Više nisu problem ni finansije, dosta su dobre plate zanatlijama i radnih mjesta za njih ima, ali niko više ovdje ne želi ostati i raditi, nestabilna politička situacija je uzrok tome - rekao je Arapović.

Lazo Šešić, jedan od najpoznatijih mesara u Banjaluci i predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, kaže da danas nije problem naći samo mesara, nego i bilo koju drugu struku poput stolara, limara, jer roditelji ne žele djecu da upisuju na zanatska zanimanja iako u tome ima posla.

- Današnje zanatlije sa svojim uslugama mogu da ucjenjuju koliko hoće, ne samo kod nas, nego i u inostranstvu. Danas nijedan zanat nije težak, jer postoje mašine, sve je savremeno, samo treba rukovati njima. U mojoj mesnoj industriji ne diže teže od noža. Sve je mehanizovano, nema više patnje kao nekada - rekao je Šešić.

On kaže da je jedan od osnovnih problema odlazak zanatlija u inostranstvo, a drugi je što se kod nas ne školuje takav kadar koji je potreban i kog nema na birou, te naglašava da su upis zanatlija u škole i njihova praksa ključni.