Hrvatska ozvaničila oduzimanje nekretnina firmama iz BiH i Srbije - Sabor izglasao Zakon o upravljanju javnom imovinom

Hrvatski sabor usvojio je u petak (17. maja 2018. godine) Zakon o upravljanju javnom imovinom Republike Hrvatske, kojim dozvoljava oduzimanje nekretnina firmama iz Srbije i BiH, tako što omogućava dugoročan zakup trećim licima. Zakon će do kraja ove nedjelje stupiti na snagu, kada bude objavljen u zagrebačkom Službenom glasniku.

Prema ovom propisu, imovina kompanija iz bivših jugoslovenskih republika sa kojima Zagreb nije potpisao bilateralne sporazume, a koja je i dalje u društvenom vlasništvu, moći će da bude data na upravljanje drugima na period od 30 godina. Pošto između Hrvatske i Srbije, kao i između Zagreba i Sarajeva, nema potpisanog sporazuma, i to zbog dugogodišnjeg izbjegavanja Hrvatske da to učini, očigledno je da će se firme iz ove dve države naći na udaru. Hrvatska je, naime, sporazume potpisala samo sa Slovenijom i Makedonijom, i to još prije potpisivanja Sporazuma o sukcesiji, pa su samo njihove nekretnine danas zaštićene.

BiH će ostati bez Dječije bolnice u Cavtatu, vile Aurora u Trstenom, hotela Vis i drugih nekretnina u Dubrovniku, 18 objekata u opštini Gradac, Hepa u Makarskoj, Energopetrolovih pumpi, Šipada u Šibeniku, Naftnog terminala u Pločama, itd.

Na udaru novog zakona naći će se odmarališta, poslovni prostori i stanovi najmanje 180 preduzeća iz Srbije, vrijedni na desetine miliona evra. Među njima su NIS, Genex, Zepter international, Tigar, novosadski hotel Putnik, Vino Župa, Inex, EI Niš, pančevačka Utva, Tarket iz Bačke Palanke, Simpo iz Vranja, Metalac iz Gornjeg Milanovca, PIK Bečej, Pionir i Kekec iz Subotice, Prvi maj iz Pirota, Beobanka u stečaju, Robne kuće Beograd, Carnex, Sartid, Vinarija Čoka, Neoplanta, Livnica Kikinda, zrenjaninski Šinvoz, Investbanka, Novosadska odnosno Erste banka, beočinski Lafarge, Vital iz Vrbasa, Kluz, Politika i mnogi drugi.

Kivni zbog novog hrvatskog propisa, 28 pravnih lica iz Srbije i BiH formiralo je zajedničko udruženje "Oduzeta imovina". Kako objašnjava predsjednik udruženja, advokat Zoran Ristić, cilj je da zajedničkim snagama, koristeći pravne i političke instrumente, ostvare prava na povraćaj sopstvene imovine. Udruženje je već poslalo pismo svim relevantnim institucijama EU, UN i nevladinim organizacijama koje štite ljudska prava, među kojima je i Human Rights Watch. U pismu ih upoznaju sa onim što se trenutno dešava u Hrvatskoj.

- Pojedinačna borba oštećenih firmi sa organima Hrvatske trajala je punih 18 godina. Udruženje je osnovano da bi nadležni organi i političke institucije prinudili Hrvatsku da poštuje elementarne norme vladavine prava - kaže Ristić, i izražava duboku zabrinutost zbog načina na koji je Sabor usvojio pomenuti zakon, a posebno s obzirom na to da je veliki dio nekretnina već otuđen.

Usvajanjem ovog zakona praktično će biti onemogućen povraćaj imovine koju su firme iz BiH i Srbije kupile ili gradile sopstvenim sredstvima. Čak i ako za tri decenije zakupac izađe iz spornih objekata i oni budu vraćeni starim vlasnicima, gotovo je sigurno da će zauzvrat tražiti povraćaj uloženog novca tokom tih 30 godina.

Za razliku od Hrvatske, Srbija dosljedno poštuje aneks G Sporazuma o sukcesiji, što najbolje pokazuju odluke sudova koji su, na primjer, vratili imovinu zagrebačkom Elektroprometu.

Oduzeli i "svojima"

Zanimljivo je da je Hrvatska oduzela imovinu i od sopstvenih građana i firmi koje su je direktno kupile od preduzeća iz Srbije. Neke od njih se, kako saznaju Novosti, spremaju da konkurišu za zakup i u narednih 30 godina plaćaju korišćenje sopstvenih nekretnina.