Srećni ljudi koji ne strahuju od neuspjeha - Šta se krije iza prosperiteta Finske i njenih građana?

(Helsinki) Promrzli prsti i poj galebova ostaće prve asocijacije na aprilsku posjetu Helsinkiju. Dok s prvim danima maja temperatura u našem regionu doseže i julske vrijednosti na Celzijusovoj skali, u Finskoj se u ovo doba godine još morate dobro umotati u vuneni šal i sakriti ruke duboko u džepove kaputa. Iz naše perspektive, vrijeme je sličnije novembarskom, ali to ne sprečava građane zvanično najsrećnije zemlje na svijetu, da s oduševljenjem pričaju o proljeću.

Ima mnogo toga što naš "balkanski mentalitet" ne može da razumije u vezi sa činjenicom da su Finci najsrećnija nacija. Na stranu surovi vremenski uslovi, nema ovdje "galame" ni balkanske srčanosti na koju smo navikli. Za naš pojam Finci su uzdržani. Uz to, skloni su depresiji i poslije 10 uveče na helsinškim ulicama nećete sresti mnogo ljudi.

Ovo je zemlja u kojoj se i ne isplati zaobilaziti zakone - svake godine se objavljuju izvještaji o zaradama građana tako da i vaš komšija može da provjeri kako stojite finansijski, dok više od 80% njih ističe da rado plaća porez (?!).

Ono što se na prvi pogled ne vidi međutim, jeste da je ovako transparentno postavljen sistem efikasan i daje konkretne rezultate - odsustvo diskriminacije, jednakost svih, cijenjeno školstvo, kvalitetnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu, predvidljivost poslovanja. Element povjerenja i tačnosti uočavate i pri najmanjoj komunikaciji s Fincima, naročito poslovnoj.

U izvještaju Ujedinjenih nacija o najsrećnijim zemljama na svijetu, Finska je u odnosu na prethodnu godinu, do liderske pozicije napredovala za 5 mjesta. Pokazatelji na osnovu kojih se mjeri sreća država su BDP, društvena podrška, očekivano trajanje života u punom zdravlju, društvene slobode, velikodušnost i odsustvo korupcije.

Pa, i ako pitate Fince šta ih čini najsrećnijim ljudima na svijetu, odgovoriće u sličnom maniru.

- Kad pogledam svoj život, sve ove godine osjećala sam se sigurno - priča nam sredovječna radnica u malom caffe baru na popularnom ostrvu Suomenlinna.

- U novimama svakodnevno čitamo i o dosta loših stvari koje se ovdje dešavaju, ali ljudi su, bez obzira na to, sigurni.

Da svaki pojedinac postaje važan akter u dostizanju dobrobiti društva, doprinosi najbolji sistem obrazovanja na svijetu. Školovanje u Finskoj je besplatno za sve. Djeca se uče da su svi jednaki, ali da ostanu svoja i budu ono što jesu. Lična inicijativa i inovacije se posebno vrednuju. Kako smatraju da je obrazovanje ključ za napredak, ne iznenađuje i da je Finska danas među tri najbolje zemlje za startape, a promjena stava o neuspjehu - od negativnog konteksta do iskustva iz koga se uči, okrenula je cijelu naciju preduzetništvu. Naročito mlade.

Finska je posljednjih godina svakog novembra utočište i za više od 2.000 startap kompanija iz cijelog svijeta - Slush konferencija, ponikla u studentskim krugovima Helsinkija, okupi više od 15.000 učesnika, preduzetnika i predstvnika venture kapitala, što je svojevrsan prozor u svijet za mlade Fince. Država, osim toga, dodatno podržava komercijalizaciju njihovih ideja i nudi sredstva i usluge za inovativne kompanije u ranoj fazi.

Pirkka Sippola iz Startup Saune, jednog od najuspješnijih programa rane akceleracije u Sjevernoj Evropi, nastao kao inicijativa studenata Aalto univerziteta, objašnjava nam da su preduzetničke inicijative kulminirale desetak godina unazad. Da bi se izborili sa surovim, hladnim okruženjem i ograničenim resursima, Finci su još ranije shvatili da "moraju da promijene svijest i budu na visokom nivou", a privreda koja se dugo oslanjala na šumska prostranstva, spoznala je kao svoj najvažniji sektor elektroniku i IT industriju.

- Imamo dobar backup sistem za startape, kakav rijetko postoji u drugim zemljama - ističe Sippola.

- Ako, recimo, pokrenete startap u SAD i posao se ne razvije, za nekog to može predstavljati životni krah. Kod nas je okruženje takvo da je rizik minimalan, pa ako ne uspijete iz prve, to vam neće uništiti život. Naprotiv, ohrabriće vas da pronađete pravu ambiciju i, ako stvarno predano radite za svoju ideju, dobićete podršku sistema.

Ovakav način razmišljanja i promjena svijesti učinili su danas Finsku tehnološkim gigantom, izvorom inovacija sa globalnim uticajem. Agencija Business Finland čak navodi da je "inovativnost kodirana u finskom DNK", te da su vodeća nacija u pogledu brzine povezivanja i korišćenja mobilnih podataka, dok stručnost u IoT-u prevazilazi tradicionalnu proizvodnju, pa su ovdašnje kompanije pronašle i brojne inteligentne tehnologije za praćenje, automatizaciju i optimizaciju energetskih tokova, od proizvodnje sve do krajnjeg korisnika.

Osim svima poznate Nokie, Finska se prepoznaje i po operativnom sistemu Linux, ovdje je nastala SMS poruka, monitor za srce, popularne kompjuterske igre Angry Birds, Clash of Clanes (ova industrija naročito doživljava popularnost posljednjih godina). Finska je uostalom, podsjetimo se, prva zemlja na svijetu koja je pristup brzom internetu proglasila osnovnim ljudskim pravom.

Pa, onda, ako su se Finci, koji su svoju nezavisnost stekli prije 100 godina, u surovoj klimi na udaljenom mjestu, izborili "sa svim nedaćama na putu" i našli se među vodećim državama kad se govori o uređenosti društva, tehnološkom razvoju, inovativnosti, nezavisnom sudstvu, pouzdanosti kompanija, blagostanju građana - zašto ne bi mogle i zemlje Balkana?

Iz posjete Finskoj ipak, nećete se vratiti sa lokalnim vinom, ili nekim drugim poljoprivrenim proizvodom. Sa oznakom Made in Finland naići ćete na dobar slatkiš, a od egzotičnijih stvari meso medvjeda ili losa. Ovo svakako nisu i njihovi izvozni aduti, jer iz ove nordijske zemlje najčešće se izvoze mašine, uključujući računare, tehnologiju, papir, vozila, gvožđe, čelik, drvo...

Finsku ćete, međutim, napustiti uvjereni da promjena svijesti o svojim mogućnostima, međusobna podrška, lične inicijative i istinsko razumijevanje poboljšanja života kroz digitalizaciju, mogu stvoriti izvanredne, konkurentne proizvode i usluge, te da ćemo se sa inovativnim rješenjima sa dalekog sjevera tek susretati.

Ne pravimo, na koncu, ovdje nikakvo poređenje tražeći sličnosti i razlike između "nas i njih". No ipak, valjalo bi se na najsrećnije ljude na svijetu, bez obzira na to kako ko od nas gleda na doživljaj sreće, ugledati po nečemu - prije svega disciplini, posvećenosti, vjeri i požrtvovanosti da uradimo nešto za sebe.

Ivana Bezarević

A kako izgleda helsinško proljeće pogledajte u našoj galeriji.