Teško do 30 mil EUR iz IPARD fondova - Većina farmera iz BiH nema kapacitete za povlačenje bespovratnog novca

Usvajanjem Strategije ruralnog razvoja na nivou BiH stvoreni su preduvjeti za povlačenje sredstava iz EU fondova kojima bi se omogućilo da farmeri unaprijede svoje objekte i poslove kako bi bili spremni za ulazak u EU. Stručnjaci ipak strahuju da do povlačenja sredstava neće doći jer ni političari ni farmeri ne pokazuju interes za tako velike i ozbiljne promjene.

Da bi se dobilo 30 mil EUR na godišnjem nivou iz IPARD fondova potrebno je uraditi još mnogo na svim nivoima, te pripremiti farmere na promjene. Kako kaže profesor Sabahudin Bajramović s Poljoprivrednog fakulteta UNSA, u toku je procedura koja fondove treba učiniti operativnim i radi se na dokumentu koji trebaju usaglasiti entiteti i Brčko distrikt, a prema optimističnim prognozama, sredstva bi bila na raspolaganju krajem sljedeće godine.

- To je novac koji ima ulogu da pripremi farmere iz BiH za ozbiljnije stvari koje će doći kada budemo članica EU, a sastoje se u tome da se poboljša struktura poljoprivrede koja je kod nas loša - investiranje u farme, nabavka mehanizacije, osnovnog stada, uređenje štalskih objekata i slično. Dio sredstava ide na stvaranje uvjeta za postizanje standarda koje EU traži - kazao je Bajramović.

Sektorska radna grupa (SRG) koju čine predstavnici svih relevantnih institucija u BiH je krajem prošle godine počela pripreme za programiranje i izradu Sektorskog planskog dokumenta za period 2018-2020. i Akcionog dokumenta za IPARD 2018. Sektorski planski dokument predstavlja sveobuhvatni višegodišnji plan i daje osnovu za pripremu akcionih dokumenata, pokriva IPARD II intervencije za sektor u određenom periodu, analizira, procjenjuje i opisuje sektor. Prema riječima pomoćnika ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Dušana Neškovića, to je radni dokument koji olakšava programiranje i priprema ga zemlja korisnica.

Akcioni dokument (AD) utvrđuje specifične ciljeve, planirane aktivnosti i načine implementacije akcije uz obrazloženje njene opravdanosti.

- Postupak usvajanja akcionog programa za IPARD II 2018. za BiH u EK i zaključivanje sektorskog i finansijskog sporazuma između BiH i Evropske komisije je dugotrajan te se implementacija akcije koja ima za cilj jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora, uključujući i podršku ruralnom razvoju i jačanju standarda u fitosanitarnoj, veterinarskoj i oblasti sigurnosti hrane, očekuje krajem 2018. godine, a prva novčana sredstva na računima poljoprivrednih proizvođača tek 2019. Implementacijom ove akcije bi se, s jedne strane, osigurao rast proizvodnje i stabilnost dohotka proizvođača, rast konkurentnosti i tehničko-tehnološko unapređenje sektora koji bi bio prilagođen zahtjevima domaćeg i stranog tržišta, a s druge strane bi se osiguralo upravljanje javnim politikama u skladu s EU pravilima, čime bi se otvorila mogućnost korištenja EU fondova namijenjenih ruralnom razvoju - kazao je Nešković.

Vlast ne shvata ozbiljnost posla

S druge strane, profesor Bajramović ističe kako država još nije pripremila farmere za njihove obaveze te da je potrebno da se u taj proces uključe i finansijske institucije i općine. Stah farmera je opravdan zbog iskustva Makedonije u kojoj se novac iz IPARD fondova vrlo slabo povlači, a za sredstva mogu aplicirati samo "veliki" farmeri.

- Farmer mora učestvovati s 50% tih sredstava za koja aplicira, 50% će moći naplatiti tek po završetku projekta. To znači da ako pravite štalski objekt od 100.000 KM, vi aplicirate za IPARD fond, oni odobre, ali morate u startu imati 100.000 KM. Po završetku izgradnje štale zove se komisija koja utvrdi da je riječ o tom objektu i da je sve ispravno pa tek tada dobijate 50.000 KM. Naši fameri nemaju ta sredstva i to će biti uspjeh države ako nađe modus da osigura novac za farmere. I entiteti bi trebali učestovati u tim gratis sredstvima s 25%. Problem je da li će se zaista moći povući ti fondovi i hoće li farmeri biti spremni. Pitanje je i koliko su ljudi u općinama spremni pomoći, uraditi poslovne planove za farmere i slično. Potrebna je povezanost i organizovanost. Bojim se da u ovoj fazi ljudi s općinskog i višeg nivoa nisu shvatili ozbiljnost posla koji je pred njima - kazao je Bajramović.

I iz Delegacije EU u BiH kažu kako se IPARD II programira na godišnjem nivou u saradnji sa svim relevantnim akterima te se preko njihovih provedbenih partnera usmjerava korisnicima, što su u ovom slučaju poljoprivrednici, subjekti u poslovanju s hranom, ruralne zajednice, kao i institucije, u smislu izgradnje njihovih kapaciteta.

- Nakon faze programiranja, Delegacija EU u BiH će nastaviti tendersku proceduru i ugovaranje programiranih aktivnosti s odabranim provedbenim partnerima koji će potom nastaviti realizaciju pomoći. Planirane mjere podrške sektoru trebaju odražavati potrebe i ograničenja sektorskih korisnika i institucija, prioritetne mjere podrške, uslove i ostalo, kao što je navedeno u Strateškom planu ruralnog razvoja BiH - kazala je za Klix Jamila Milović Halilović, glasnogovornica Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.

Farmere očekuju veliki problemi

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Stojan Marinković kazao je kako poljoprivrednici znaju da pristupni fondovi zahtijevaju dokumentaciju i registraciju poljoprivrednih proizvođača, što neće ići glatko.

- Imat ćemo veliki problem s većinom farmera jer ih je vrlo mali broj u sistemu PDV-a. Nemaju mogućnost da srede papirologiju ili novac da finansiraju projekt i sačekaju povratak sredstava. Ali, šta je tu je. EU ima svoj sistem i nama ništa ne preostaje osim da se uklopimo. Očekujemo pomoć entitetskih vlada da na neki način favorizuju malo sitnije proizvođače u smislu ravnomjernije trke s krupnima kroz sistem poticaja i povoljnijih kredita. Mi nespremni ulazimo u EU, a dokaz je i prilagođeni SSP za koji smo imali 10 godina i opet se nismo pripremili te su poljoprivrednici izloženi neravnopravnoj utakmici - kazao je Marinković.

Postavlja se pitanje koliko će biti volje da se ovo sprovede, a profesor Bajramović je izrazio bojazan da u ovoj fazi ljudi s općinskog i višeg nivoa nisu shvatili svu ozbiljnost posla koji je pred njima, a to je prije svega reforma poljoprivredne politike i približavanje politici EU.