Turistički izazovi za Zapadni Balkan - Ko se prilagodi zahtjevima Kineza imaće uspjeh

Drugog dana Mostarskog sajma održana je i konferencija "Razvoj destinacijskog turizma uspostavom niskotarifnih avionskih letova" na kojoj je bilo riječi o značaju razvoja avionskog saobraćaja kod nas, kao i prilagodbama koje turistički radnici u BiH treba da naprave.

Lucija Ratković Aydemir iz firme Muze iz Zagreba održala je uvodno izlaganje u kojem je naglasila značaj kulturnog identiteta neke destinacije te svijesti ljudi koji tu žive.

- Ima jedna rečenica koja kaže da ako mi lokalno nismo svjesni vrijednosti koje imamo, teško da možemo nekom drugom prenijeti te iste vrijednosti na pravi način. Važno je i da se promijeni klima, da se kultura ne doživljava kao crna rupa u koju se samo baca novac. Veoma su važni mediji, da procese vode stručnjaci i da ih vode lokalni ljudi koji žive na tim destinacijama - kazala je Ratković Aydemir.

Lucija Ratković Aydemir izjavila je kako osim materijalnih vrijednosti treba insistirati i na onim nematerijalnim, običajnim, na kulturi.

- Mislim da je prirodna baština apsolutno broj jedan vašeg područja, očuvanost prirode. Ova predivna Neretva je takva da sve ostavlja s očima širom otvorenim - izjavila je.

Premijer HNK Nevenko Herceg kazao je kako je u usvojenoj kantonalnoj Strategiji razvoja baš turizam označen kao ključni.

- Turizam je u stalnoj promijeni, stalno se stvaraju nove generacije turista s drugačijim navikama. Danas ćemo o tome govoriti najviše. Danas se putuje češće, turisti žele putovati što je moguće brže. Mi u Mostaru ove godine uvodimo niskotarifne linije, a baš jutros smo razgovarali sa zvaničnicima iz Zadra i Zadarske županije koji su na tom polju uradili najviše. U pet godina oni su s nivoa od 20.000 dolazaka na Aerodrom Zadar, došli od 600.000. Oni su najbolji primjer, tako bi mogao i Aerodrom Mostar - kazao je Herceg.

Damir Krešić, direktor Instituta za turizam u Zagrebu, prezentirao je istraživanja o turističkim tržištima koja su bitna za Bosnu i Hercegovinu.

- Turisti s tržišta kojim je zanimljiva BiH preferiraju avionski prijevoz, tako da su uspostave niskotarifnih linija veoma bitne. Manje se putuje s članovima porodice, više se putuje s partnerom. Putuje se više puta godišnje, putovanja kraće traju, a mnogo više cijeni dobijeni kvalitet za novac koji se plati - kazao je Krešić.

Moderni turista sve manje vjeruje reklamama, jer vjeruje korisničkim iskustvima koje sakuplja najčešće na internetu.

- Za Bosnu i Hercegovinu najznačajnija su tržišta Njemačke, Velike Britanije, Španije, Italije, ali i Hrvatske, Srbije pa i Turske. Od novih emitivnih tržišta izuzetno je zanimljiva Kina. Prošle godine je blizu 142 miliona Kineza putovalo, a to su najviše tzv. milenijalsi, ljudi između 25 i 35 godina koji će još dugo putovati - naglasio je Krešić.

Kinezi su sjajan odgovor na problem "sezonalnosti" naših turističkih destinacija. Ne preferiraju kupanje i sunčanje, već šetnje i obilaske, tako da nisu vezani za glavnu sezonu.

- Oni traže kružne ture po cijeloj regiji, teško da će doći samo na jednu destinaciju. Ture traju petnaestak dana, jer ipak dolaze iz daleka, treba povezati više zemalja u jednu ponudu te nju prilagoditi zahtjevima tog specifičnog tržišta. Malo smo šta uradili da se prilagodimo njima, a onaj ko to uradi, napraviti će veliki posao - zaključio je Krešić, naglasivši specifičnosti Kineza kada je riječ o zahtjevima za poseban smještaj i prehranu.