Prijava

Moja eKapija

Kontakt

Početna

Vijesti

Mamihlapinatapai - misteriozna riječ sa kraja svijeta

Izvor: Tanjug

Utorak, 10.04.2018.

11:31

Komentari

Podeli

(Foto: Surkov Vladimir/shutterstock.com)

Prije 16 godina, Kristina Kalderon, jedna od svega 1.600 potomaka naroda Jagan iz argentinske pokrajine Ognjena zemlja koji i dalje žive na teritoriji predaka, započela je tradiciju paljenja vatre na Širokoj plaži (Playa Larga) u gradu Ušuaja.

Drevni narod ostavio je i drevni jezik, čija se jedna riječ i danas može pronaći na internetu.

Viktor Vargas Filgueira, jaganski vodič u Muzeju kraja svijeta (Museo del Fin del Mundo) u Ušuaji, kaže da riječ "mamihlapinatapai" označava "trenutak meditacije oko vatre (pusaki na jaganskom) kada djedovi prenosi mladima svoje priče. To je onaj tren kada svi zaćute".

Ali, tokom 19. vijeka ova riječ imala je drugo značenje, koje i ljudi u drugim dijelovima svijeta dobro poznaju.

Britanski misionar i lingvista Tomas Bridžis je 60-ih godina tog vijeka osnovao misiju u Ušuaji i proveo narednih 20 godina među Jaganima, prikupivši oko 32.000 njihovih riječi i intonacija u jagansko-engleski rječnik.

Prema eseju koji je napisao Bridžis, "mamihlapinatapai", za razliku od Vargasove interpretacije, znači "gledati se međusobno, nadajući se da će ta druga osoba ponuditi da se uradi nešto što oboje žele, ali nisu voljni da učine".

Do današnjih dana je fasciniranost rječju rasla i pojavile su se mnogobrojne interpretacije, kao i ona da označava pogled potencijalnih ljubavnika.

Na internetu je "mamihlapinatapai" definisana kao "pogled dvije osobe, od kojih oboje žele da ona druga započne nešto čemu oboje žude, ali nijedno ne želi da prvo krene".

Romantično značenje riječi prihvaćeno je u filmovima, muzici, umjetnosti, književnosti i poeziji, a Ginisova knjiga rekorda proglasila ju je 1994. najkonciznijom na svijetu.

Ali, šta je su Jagani zaista mislili kada bi rekli "mamihlapinatapai", vjerovatno će ostati misterija.

Kristina Kalderon sada ima 89 godina, španski je naučila tek kao devetogodišnjakinja i jedina je osoba koja danas tečno govori jaganskim jezikom. Kada su je upitali za ovu riječ, nije je prepoznala pošto tokom života nije imala mnogo prilike da sa nekim priča na jaganskom.

Jagani ipak vjeruju da će njihov jezik, koji se smatrao umirućim, uspjeti da "preživi".

Tagovi:

Viktor Vargas Filgueira

Muzej kraja svijeta

Museo del Fin del Mundo

Tomas Bridžis

romantika

ljubav

Ginisova knjiga rekorda

jaganski jezik

Komentari

Vaš komentar

Rubrike za dalje čitanje

Retrospektiva investicija

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.

Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu

Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.