Doprinosi za radnike u BiH najveći u Evropi - Državi odlazi 67% bruto plate

Bosna i Hercegovina je, prema iznosu doprinosa koji se plaćaju na bruto plaću i koji iznose gotovo 67% na mjesečnom nivou, jedan od rekordera svijeta kada je riječ o ovim zakonskim rješenjima.

To je potvrdila i analiza međunarodne revizorske kuće KPMG prije nekoliko godina, u kojoj je jedino Srbija procijenjena kao zemlja sa višom stopom opterećenja na rad u odnosu na BiH. To itekako utječe na cjelokupnu ekonomiju jedne države, prvenstveno na visoku nezaposlenost i sivu ekonomiju, a zatim i na konkurentnost bh. radnika u svijetu.

Iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, koja je nadležna za prikupljanje i naplatu direktnih poreza, kao što su porez na dobit, dohodak, imovinu, te naknade i takse, za Radiosarajevo.ba ističu kako se na neto plaću u FBiH obračunavaju porezi i doprinosi u iznosu od cca 72,6%.

- Recimo, ako radnik ima neto plaću od 1.000 KM, njegova bruto plaća je znatno veća, odnosno iznosi 1.562 KM. Prema Zakonu o doprinosima u FBiH na iznos neto plaće od 1.000 KM potrebno je platiti doprinose za PIO/MIO u iznosu od 359,26 KM, zatim doprinose za zdravstvo u iznosu od 257,73 KM i doprinose za nezaposlene od 31,24 KM. Uz to, potrebno je platiti porez na dohodak u iznosu od 77,78 KM, što ukupno iznosi 726,01 KM doprinosa i poreza na bruto plaću - kazali su iz Porezne uprave FBiH.

Ipak, iako BiH ima visoke stope doprinosa iz PU FBiH ističu kako je značajno to što je osnovica plaće na koju se obračunavaju doprinosi u ovom dijelu BiH najniža u regiji. Uz to, podsjećaju da se porezi na dobit, dohodak i imovinu plaćaju po stopi od 10% što je, kako kažu, također značajno.

S druge strane, predstavnici poslodavaca u Federaciji BiH ističu kako je izuzetno neophodno da država utječe na smanjenje doprinosa na plaće u tom entitetu, kako bi se pomoglo rastu sveukupne ekonomije.

- Za nas poslodavce takve promjene bi značlile mnogo, ali i za građane, jer bi se rasterećenjem poslovanja kroz smanjenje cijene rada postigle najmanje tri dobre stvari. Prvo bi se omogućilo povećanje plaća, pa povećanje zaposlenosti, a sve to dovelo bi do povećanja potrošnje i samim tim ekonomskog rasta i kreiranja potrebe za otvaranje novih radnih mjesta. Sve to bi se širilo cikličnim krugovima i bitno bi povećalo standard i kvalitet života građana u BiH - pojasnio je direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mladen Pandurević.

On dodaje kako i unutar same BiH postoje velike razlike kada je riječ o doprinosima na plaće, kao i da trend povećanja naplate doprinosa i poreza u enormnim svotama govori u prilog činjenici da se može razgovarati o blagom smanjenju cijene rada

- U Republici Srpskoj i Brčko Distriktu doprinosi su manji, tako da vam i taj podatak govori da smo mi privrednici u FBiH nekonkurentni po tom pitanju i unutar države, a pogotovo u odnosu na poslovanje na europskom tržištu. Svi podaci od strane nezavisnih stručnjaka kažu da je opterećenje po osnovu cijene rada najveće u FBiH u Europi. U prošloj godini naplaćeno je otprilike 2 milijarde KM više doprinosa i poreza, što govori o mogućim razgovorima za smanjenje cijene rada. Ipak, trajno rješenje ovog pitanja leži u uvođenju fiskalne devalvacije i povećanju PDV-a, čime bi se nadoknadila nedostajuća sredstva u fondovima zdravstva i penziono-invalidskog osiguranja po osnovu smanjenih doprinosa - istaknuo je Pandurević.

Neka od rješenja ovog problema ponudili su i iz Porezne uprave Federacije BiH, iz koje su uputili više inicijatiiva za izmjene i dopune zakona i drugih propisa koji bi doveli do sprečavanja rada na crno i povećanja broja zaposlenih.

- Realizacija tih prijedloga imala bi za posljedicu pravednije oporezivanje i veće djelovanje zakona vrijednosti na tržištu, a što bi imalo pozitivnog efekta na ukupno stanje u društvu. Kada je riječ o oporezivanju rada mi smo Vladi FBiH i resornom ministarstvu u martu 2017. godine uputili primjedbe na Nacrte zakona o doprinosima i porezu na dohodak, jer oni nisu nudili prava rješenja. Još ranije, 2015. godine., upućena je i inicijativa za izmjene ova dva zakona, kojima se predlaže oporezivanja brojnih ugovora, kao što su ugovor o djelu i slična rješenja, koja su prostor za manipuliranje zloupotrebe, zaključivanje fiktivnih ugovora i izbjegavanje zapošljavanja - dodaju iz Porezne uprave FBiH.

Govoreći o naplati doprinosa na plaće u FBiH, evidentno je enormno povećanje unatoč nepovoljnoj ekonomskoj situaciji u BiH i nemogućnosti mnogih poslodavaca da izmiruju svoje redovne obaveze.

Tako je tokom 2017. godine u doprinosu naplaćeno 3,192 mlrd KM doprinosa, što je povećanje za gotovo 200 mil KM u odnosu na raniju godinu ili gotovo 320 mil KM u odnosu na 2015. godinu. Takav trend bi trebao biti nastavljen u ovoj godini jer je u periodu januar-februar 2018. godine naplata doprinosa na plaće povećana za čak 53,5 mil KM.