Kako da borba protiv korupcije u BiH bude efikasna - Nužne izmjene Zakona o sukobu interesa

Tilman Hopp, međunarodni ekspert u oblasti borbe protiv korupcije sa posebnom ekspertizom u rješavanju problema sukoba interesa, razgovarao je prošle sedmice u Sarajevu sa predstavnicima institucija nadležnih za ovo pitanje na nivou države i oba entiteta.

Hoppe je ovom prilikom upozorio da je Bosna i Hercegovina godinama posljednja u regionu u vezi sa prijavom imovine i da je krajnje vrijeme za uspostavljanje efikasnog sistema.

- Ključne tačke reformi predstavljaju efikasne provjere od strane nezavisnog nadzornog tijela, mogućnost javnog pristupa imovinskim kartonima i efektivne sankcije. Pri tome, BiH se suočava sa posebnim izazovom - različiti nivoi vlasti i različiti nadzorni organi u različitim granama vlasti su zaduženi za različite sisteme prijave imovine. Saradnja i razmjena podataka između entiteta i državnog nivoa će biti od ključnog značaja. Što se elite koje imaju moć više plaše otkrivanja svoje imovine, pružaće više otpora. Stoga se relevantnost sistema prijave imovine može mjeriti stepenom protivljenja od strane političara.

Sastanak na temu "Unapređenje propisa o sukobu interesa – ključni principi i najbolje međunarodne prakse" održan je u sklopu projekta "Podrška vladama Federacije BiH i Republike Srpske u borbi protiv korupcije" koji provodi konzorcijum na čelu sa kompanijom PricewaterhouseCoopers uz finansijsku podršku britanske ambasade.

Na sastanku su predstavljeni najvažniji principi sprečavanja sukoba interesa za izabrane i imenovane zvaničnike, kao i državne službenike. Diskutovano je o ključnim mehanizmima i instrumentima za sprečavanje, upravljanje i sankcionisanje sukoba interesa, sa posebnim naglaskom na imovinske kartone. Takođe, predstavljene su i najbolje međunarodne prakse u ovoj oblasti, kao i prijedlozi izmjena postojećeg zakonodavstva o sukobu interesa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj.

Alen Taletović, pomoćnik Federalnog ministra pravde za upravu je rekao da je donošenjem izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa na nivou BiH od 2013. godine ukinuta nadležnost Centralne izborne komisije za utvrđivanje sukoba interesa javnih zvaničnika.

- Kako postojeći Zakon o sukobu interesa u organima vlasti u Federacije BiH i dalje sadrži odredbe koje se odnose na ovu nadležnosti Centralne izborne komisije, on je postao praktično neprimjenjiv. Zbog ovoga je potrebno zakonom definisati institucionalni okvir za utvrđivanje sukoba interesa u Federaciji BiH, imajući u vidu da ovo treba da radi nezavisno i samostalno tijelo. Također, postojeći Zakon u Federaciji BiH predviđa podnošenje imovinskih kartona javnih zvaničnika, ali ne i njihovu provjeru i objavljivanje, tako da je potrebno zakonom propisati i ove procese, kao i odgovarajuće sankcije za kršenje odredbi zakona.

Obrenka Slijepčević, predsjednica Republičke komisije za utvrđivanje sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske je napomenula da se Zakon o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske u suštini nije mijenjao od donošenja 2008. godine.

- Osnovna odlika ovog Zakona je prevencija kroz davanja mišljenja, stalne kontakte i partnerski odnos Komisije sa licima na koja se Zakon odnosi, što se pokazalo jako dobrim i gdje su postignuti najveći rezultati, jer su lica sama napuštala nespojive funkcije. Materija sukoba interesa nije dovoljno poznata ili nije dovoljno cijenjena od strane pravosudnih organa, koji za iste slučajeve donose vrlo različite presude. Osnovna manjkavost ovog Zakona je nemogućnost provođenja sankcija, oduzimanje mandata, tako i prekršajnih sankcija, jer to nije usklađeno sa važećim propisima. Zahvaljujući velikom zalaganju Komisije, svi funkcioneri su podnijeli finansijske izvještaje tako da raspolažemo velikom bazom podataka koju bi u budućnosti trebalo uvezati sa drugim kontrolnim organima.

Zaključeno je da je unapređenje pravnog okvira u vezi sa sprečavanjem sukoba interesa veoma važan segment borbe protiv korupcije u BiH, te da prezentovani prijedlozi za izmjene i dopune zakona o sukobu interesa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, kao i dobre međunarodne prakse u ovoj oblasti, su dobra osnova za unapređenje zakonskog okvira, a na čemu će se dalje raditi u nastavku projekta.