Bez dodatne štednje starost neizvjesna - Ekonomisti upozoravaju na probleme penzionog sistema u RS

Penzioni sistem u Republici Srpskoj trenutno nije ugrožen, a u budućnosti nije realno očekivati značajniji rast penzija, ali ni bilo kakve velike pozitivne promjene.

Malo šta trenutno ide na ruku Fonda kada je funkcionisanje u pitanju, a što je slučaj i u cijelom regionu, pa i u Evropi. Razlika između broja penzionera i radnika je sve manja, demografska slika je loša, a poslodavci su previše opterećeni nametima. Sistem međugeneracijske solidarnosti, na kojem je zasnovan i Fond PIO RS, u velikim je problemima u svim zemljama u kojima postoji.

Ocjenjuju to ekonomisti okupljeni u Udruženju SWOT RS u svojoj analizi, koju su u srijedu (21. marta 2018. godine) u Banjaluci predstavili stručnoj javnosti.

Naime, s obzirom na to da prosječna penzija iznosi oko 40% prosječne plate, a koja opet samo djelimično može da zadovolji potrebe potrošačke korpe, jasno je da će malo ko od nje u budućnosti moći da živi, a što se već i sada može vidjeti.

Kako ne bi postali socijalni slučajevi i živjeli o trošku svoje djece, ekonomisti radnicima i poslodavcima predlažu štednju u rezervnim penzionim fondovima, a jedan takav već nekoliko mjeseci funkcioniše u Republici Srpskoj.

Miloš Grujić, član Udruženja ekonomista RS - SWOT i jedan od autora analize, kazao je da su dodatnom štednjom svi na dobitku.

- Građani mogu da štede i ostvaruju razne poreske olakšice. Takođe i država može da profitira, jer novac iz tog fonda može biti uložen u kupovinu hartija od vrijednosti koje emituje. Na taj način dolazi do novca za kapitalne projekte - kazao je on.

Gordana Drobnjak, izvršni direktor Društva za upravljanje Evropskim dobrovoljnim fondom u RS, rekla je kako je tržište pozitivno reagovalo na njihovu pojavu.

- Pojedini poslodavci iz realnog sektora prepoznali su značaj da su radnici njihova imovina, a nikako trošak. Izdvajanjem novca za dobrovoljno penziono osiguranje stimulišu radnike.

Kako je rekla, zasad se oni koji su se odlučili za štednju u ovim fondovima broje stotinama, ali očekuje se da će već do kraja godine to biti izraženo u hiljadama.

Sa druge strane, situacija u regionu je mnogo bolja, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou. Za 11 godina postojanja ovih fondova u Srbiji, oko 10% od ukupnog broja radnika u njima štedi svoj novac za starost.

Snežana Ristanović, potpredsjednik Grupacije za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima u Srbiji i direktor Društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom Raiffeisen Future, istakla je da je zajednički problem regiona, pa i cijele Evrope, da zemlje imaju izrazito staro stanovništvo.

- Šta god država preduzela na polju izmena u okviru državnog penzijsko-invalidskog osiguranja, apsolutno ne može biti dovoljno za obezbeđivanje penzijskih prihoda građana u starosti - kazala je Ristanović.

Ona očekuje da se u Srbiji državne institucije i sindikalni povjerenici mnogo više uključe u edukaciju građana, jer iskustva pokazuju da više nijedna država svoj penzijski sistem ne bazira isključivo na principu međugeneracijske solidarnosti.

- Neophodno je što brže i intenzivnije razvijati dobrovoljne penzione fondove i štednju u dobrovoljnim penzionim fondovima kao dopunski izvor prihoda za građane - rekla je.

Prema podacima Fonda PIO RS, na 100 penzionera u Republici Srpskoj ima 116 radnika, dok je za Evropu taj prosjek bolji, gdje na 100 penzionera dolaze 162 radnika.