Kakva je budućnost maline u BiH?

Malina je vodeća kultura kada je riječ o izvozu sektora voća i povrća iz BiH i u prošloj godini, uprkos svim problemima, ostvaren je izvoz od 71 mil KM, istaknuto je juče u Sarajevu na Prvom kongresu jagodičastog voća u FBiH pod nazivom "Budućnost maline".

Kongres, koji je organiziralo Udruženje proizvođača, prerađivača, otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća Privredne komore FBiH, u saradnji sa USAID/Sweden FARMA II projektom, okupio je učesnike iz javnog i privatnog sektora uključene u lanac proizvodnje, prerade i plasmana jagodičastog voća u BiH.

Stručnjak u sektoru voća i povrća projekta USAID/Sweden FARMA II Velibor Trifković je kazao da će na kongresu biti naglašen pozitivan efekt i dosadašnji rezultati koji su ostvareni u sektoru jagodičastog voća, posebno kada je riječ o malini, ali i o drugim kulturama, kao i o izazovima sa kojima se suočavaju u tom sektoru.

Projekt USAID/Sweden FARMA II, kako je dodao, radi sa svim akterima u lancu kada je riječ o proizvodnji, preradi i plasmanu, da bi zajednički dali doprinos razvoju ovog sektora koji je ostvario najbolje rezultate u proteklih pet godina.

- Nije moguće uticati na sva globalna kretanja, ali možemo da damo svoj doprinos da unaprijedimo ovaj sektor i da budemo jednako ili još bolje pozicionirani u narednom periodu. Sama cijena nije jedini element koji utiče na proizvodnju i plasman, postoje i drugi aspekti o kojima će biti riječi na konferenciji – kazao je Trifković.

Naglasio je da je neophodan kvalitetan dijalog svih aktera uključenih u primarnu proizvodnju i otkup da bi se postigli željeni rezultati na tržištu.

Predsjednica UO Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Jasminka Hadžiabdić izjavila je da od konferencije očekuju da se napravi preokret u odnosu između proizvođača i prerađivača.

- Špekulacije vezane za cijenu i prosjek prinosa nisu nešto u čemu mi možemo praviti ustupke. Vrlo jasno ćemo iznijeti informacije o prosječnom prinosu, kao i o prihodu koji proizvođači ostvaruju kao naknadu za svoj rad. Mora biti jasno da proizvođači malina ne ostvaruju dobit. Ono što im ostane, nakon troškova koje izmire u proizvodnji, ustvari je naknada za njihov rad. Svaki rad ima svoju cijenu, pa tako i naš rad i to će biti jasno rečeno – izjavila je Hadžiabdić.

Ono što našim prerađivačima nedostaje, po njenim riječima, jeste kvalitetna podrška države u smislu kapitalnih investicija, te marketinški pristup gdje trebaju da se uključe svi nivoi vlasti i institucije.

- Svi mi treba da budemo ambasadori naših najboljih proizvoda – istakla je Hadžiabdić, dodajući da, prema nezvaničnim podacima, od 15.000 do 20.000 domaćinstava, odnosno 60.000 ljudi živi od tog rada.

Govoreći o poticajima izdvojila je Zeničko-dobojski kanton i neke općine sa tog područja, koji su, kako je rekla, pokazali stratešku opredjeljenost za razvoj malinarstva.

- Također, imali smo aktivne razgovore sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i već su se poduzeli određeni koraci i zaključci koje smo donijeli tokom rada radne grupe. Očekujemo da će ove godine resorno federalno ministarstvo doista programom poticaja odgovoriti izazovima očuvanja i razvoja sektora jagodičastog voća - dodala je Hadžiabdić.

Savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Husnija Kudić je kazao da su ranije zbog svih okolnosti koje su definirale problem jagodičastog voća okupili sve relevantne faktore da bi se problemi pokušali riješiti. Podsjetio je da je ljetos formirana radna grupa sačinjena od članova akademske zajednice, proizvođača, otkupljivača i ljudi iz ministarstva kako bi sagledali kompletno stanje i sistemski pristupili rješavanju problema.

U oblasti malinarstva, kako je dodao, ukazano je na potrebu donošenja podzakonskih propisa i akata koji će zaštiti bosanskohercegovačku malinu, a posebno je bitna i uloga savjetodavaca koji trebaju Ministarstvu pomoći da se dođe do sistemskog rješenja.

Predsjednik Udruženja otkupljivača i izvoznika jagodičastog voća FBiH Enver Avdić je kazao da malina ima svijetlu budućnost, ali da se za nju treba izboriti.

- Ovaj sektor je najorganizovaniji sektor u državi u kojem je 100% garantiran otkup i u kojem se u potpunosti usavršila organizacija proizvodnje i otkup. Najviše pričamo o cijeni koja zavisi od mnogo faktora, jer se radi o proizvodu koji je berzanske vrijednosti. Mi ne možemo uticati na to, ali možemo svojim infrastukturnim unapređenjem i tehnološkim usavršavanjem postići da budemo konkurentni na svjetskom tržištu – naveo je Avdić.