Budući slovenski premijer najavio mogućnost državne intervencije u Mercatoru

Budući slovenski premijer Borut Pahor najavio je intervenciju države u proces prodaje 48 posto dionica "Mercatora", ocijenivši da bi moguće prepuštanje najveće slovenske kompanije i trgovačkog lanca strancima imalo posljedice na domaću prehrambeno-prerađivačku industriju.

"Nova vlada ima nekoliko mogućnosti, a o tome će razgovarati i s opozicijom", izjavio je Pahor u ponedjeljak kasno navečer u emisiji "Odmevi" Slovenske televizije. Pahor nije naveo o kojim mjerama je riječ, ali je pojasnio da bi se radilo o "presedanu" koji bi nova vlada upotrijebila zbog dolazeće ekonomske krize, a ne o uvođenju državnog intervencionizma na tržište kapitala.

Pivovarna Laško (PL) i krug oko njenog direktora Boška Šrota najavili su nedavno da će na međunarodnom natječaju ponuditi 48 posto dionica Mercatora. Pri tome je Šrot naveo da su na takav potez prisiljeni zbog "terora" državnih regulatornih agencija. Agencija za tržište vrijednosnicama i regulator za tržišno natjecanje protiv PL-a i Šrota vode postupak u kojemu dokazuju da je on, mimo zakona o preuzimanju, svoj vlasnički udjel povećao na dionički paket kojim u cijelosti kontroliraju najveće domaće trgovačko poduzeće, te traže da vlasnički udjel smanji na četvrtinu Mercatorovih dionica, piše Hina, prenosi Lider.

Aktualni slovenski premijer Janez Janša izjavio je u emisiji Slovenske televizije, u kojoj je o "slučaju Mercator" govorio zajedno s Pahorom, da najavljenu intervenciju države smatra neopravdanom i da protiv Šrota i PL-a treba nastaviti započete postupke. Janša je ocijenio da je Šrotova prijetnja da će prodati dionice Mercatora strancima samo blef, odnosno "politički pritisak", usmjeren u to da mu država pomogne i otkupi dio dionica do kojih je došao mimo zakonskih pravila.

Do najvećeg dioničkog paketa u Mercatoru Pivovarna Laško došla je 2005. godine, kupivši ih uz odobrenje aktualne vlade od paradržavnih fondova. U međuvremenu je velik dio tih dionica došao pod kontrolu Šrota u okviru menadžerske privatizacije i uz velike kredite slovenskih banaka, pri čemu je hipoteka za kredit bila tadašnja vrijednost dionica na burzi.

Slovenski mediji navode da je problem tog modela privatizacije, koji je bio u ekspanziji zadnje tri godine, u tome da je u međuvremenu došlo do financijske krize. Zbog krize su se za trećinu povećale kamatne stope na uzete kredite, a smanjila se vrijednost dionica, odnosno založene hipoteke, pa dosta onih koji su ušli u takve privatizacijske modele sada očekuju pomoć države.