Šta su vlasti u BiH obećale MMF-u u zamjenu za produženje aranžmana?

Centar za povezivanje sa Evropskom unijom - EU Connect analizirao je Prvi pregled Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) po osnovu proširenog aranžmana i Zahtjev za produženje aranžmana sa Bosnom i Hercegovinom.

Vlasti u Bosni i Hercegovini jasno se obavezale da će se suzdržati od povećanja plata u javnom sektoru, između ostalog putem suzdržavanja od povećanja osnovice za platu, koeficijenta plata i naknada. Riječ je o mjeri koja nije implementirana, odnosno za koju je navedeno da su entiteti Federacija BiH i Republika Srpska ispunili strukturalnu odrednicu, ali institucije BiH nisu.

Javni sektor spominje se na nekoliko stranica MMF-ovog dokumenta gdje između ostalog stoji da je "javni sektor velik i neefikasan, a bitnim sektorima dominiraju javna preduzeća koja su ili gubitaši ili pokazuju silazan trend dobiti".

EU Connect upozorava na nesrazmjernost plata u javnom i realnom sektoru što za rezultat ima da većina mladih ljudi i dalje vidi državu kao najidealnijeg poslodavca. Posebno ističu da takav pristup tržištu rada nije održiv i nije u skladu sa principima tržišne ekonomije.

S obzirom na to da statističke agencije nemaju precizne podatke o prosječnoj plati uposlenih u realnom sektoru, udio plata u javnom sektoru uveliko određuje prosječnu platu u BiH koja je u privatnom sektoru mnogo niža od 862 KM.

EU Connect ističe da raniji podaci govore da se ubjedljivo najviše neto plate isplaćuju u sarajevskoj opštini Centar (1.197 KM) gdje su smještene institucije BiH.

Vlada FBiH obavezala se da će u 2018. završiti dubinsku analizu državnih preduzeća BH Telecom i HT Mostar s ciljem unapređenja korporativnog upravljanja, njihovog restrukturisanja i/ili prodaje udjela.

Centar za povezivanje sa Evropskom unijom podsjeća da je riječ o javnim preduzećima koja su sinonim za stranačka zapošljavanja kako kadrova političkih stranaka koje se danas nalaze na vlasti u FBiH isto tako i onih koje čine opoziciju.

Parlamentarna skupština BiH trebalo bi do kraja marta 2018. godine da usvoji izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH u skladu sa preporukama osoblja MMF-a.

EU Connect poziva političke lidere da se suzdrže od politizacije usvajanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju depozita u bankama BiH i da ovo pitanje ne tretiraju kao prenos nadležnosti sa entiteta na državu.

Narodna skupština Republike Srpske do kraja juna 2018. godine moraće usvojiti izmjene i dopune Zakona o Investiciono-razvojnoj banci RS u skladu sa preporukama MMF-a. Takođe, Parlament Federacije BiH moraće do kraja juna usvojiti izmjene i dopune Zakona o Razvojnoj banci FBiH u skladu sa preporukama osoblja MMF-a.

Do kraja marta 2019. godine potrebno je proširiti sistem trezorskog poslovanja na sisteme upravljanja budžetom u kantonima FBiH dok će Vlada RS morati proširiti sistem trezorskog poslovanja na domove zdravlja.

Svi nivoi vlasti, dakle i institucije BiH i entiteti FBiH i RS, do kraja decembra 2018. godine moraju usvojiti operativne planove za smanjenje ukupnog broja zaposlenih u javnom sektoru na osnovu registra zaposlenih koji će se izraditi uz pomoć Svjetske banke.

EU Connect ističe da je Međunarodni monetarni fond odustao od četiri mjere i to pripreme izvještaja i plana unapređenja (Vlada FBiH) usmjeravanja socijalnih transfera na osnovu centralizovane baze podataka korisnika (fiskalni okvir pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku), usvajanja novog automatskog sistema raspodjele prihoda Uprave za indirektno oporezivanje BiH (tehnička pomoć MMF-a nije utvrdila veće probleme u postojećem ad hoc sistemu), usvajanja plana restruktuiranja Željeznica FBiH na sjednici Vlade FBiH (Vlada FBiH je krenula sa vlastitim korakom restruktuiranja) i završetka treće faze procesa revizije svih kategorija korisnika boračkih prava, uključujući i penzije ostvarene pod povoljnim uvjetima (fiskalni okvir pokriven budžetskom gornjom granicom za ovu stavku).