RETROSPEKTIVA 2017 - Investicije u oblasti EKOLOGIJE koje su izazvale najveće interesovanje korisnika eKapije

Investicioni tim eKapije uradio je analizu i formirao rang listu investicija i investicionih ideja koje su izazvale najveće interesovanje, odnosno čitanost naših korisnika u 2017. godini. Rezultati su veoma interesantni, neki očekivani, mada ima i dosta iznenađenja, tako da smo upravo zbog toga odlučili da ove informacije podijelimo sa vama.

Predstavljamo vam najzanimljivije projekte u sektoru EKOLOGIJA.

Kada se pogleda naša lista najčitanijih investicija u oblasti ekologije, moglo bi se reći da se u BiH i dalje nedovoljno radi na polju zaštite životne sredine i obnovljivih izvora energije, te da smo daleko od toga da postanemo država koja čuva prirodne resurse. Ipak, narednih godina ova slika bi mogla biti poboljšana, s obzirom na to da se BiH želi približiti Evropskoj uniji, a korak ka tome je usklađivanje sa njenim standardima.

Upravljanje vodnim resursima i zaštita kvaliteta voda su među najznačajnijim područjima zaštite životne sredine u EU, jer obuhvataju dva vrlo osjetljiva područja, a to su javno zdravlje i zaštita životne sredine. Zbog toga je izgradnja pogona za preradu otpadnih voda veoma interesantna stranim investitorima i EU, a to dokazuje i naša lista na kojoj se skoro polovina vijesti odnosi upravo na ulaganja u prečistače otpadnih voda.

U 2018. godini nadamo se dužoj listi, a doprinos tome možda će dati i Zeleni klimatski fond (Green Climate Fund) koji je osigurao 17,3 mil USD za nove projekte iz oblasti energetske efikasnosti u BiH, a koji će doprinjeti prelasku sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, kreiranju novih radnih mjesta, dugoročnom smanjenju zagađenja zraka i zaštiti zdravlja građana u BiH.

Do naredne liste, pogledajmo koliko se investiralo u ekološke projekte u 2017.

Postavljanje prve zelene fasade u Sarajevu, koja bi trebalo da doprinese boljem kvalitetu zraka, našla se na liderskoj poziciji naše liste. Fasada je postavljena na stambenoj zgradi u užem centru, na uglu ulica Maršala Tita i Alije Isakovića.

Ovaj pilot projekat je inicijativa vijećnika Općine Centar Denisa Challengera, koji je nakon potpisivanja sporazuma o postavljanju zelene fasade u avgustu 2017. rekao za eKapiju da su istraživanja pokazala da se svaka neuložena marka u smanjenje zagađenja zraka odražava troškom u zdravstvenom sistemu u iznosu od 12 KM.

- Drugim riječima, uštedili smo budžetska izdvajanja za 12 puta. Čak i da zanemarimo ovu činjenicu, svaka vrsta izdvajanja za očuvanje i unapređenje naše okoline je definitivno isplativa - rekao je tada Challenger i dodao da je prednost zgrade na kojoj je postavljena biljna fasada i u energetskoj efikasnosti.

Drugo mjesto zauzima tema o mogućnosti proizvodnje alternativnih goriva na deponijama u FBiH. Kako je za eKapiju rekao Mahir Hadžiabdić, direktor odjeljenja za razvoj u sarajevskoj firmi Enova, šest regionalnih postrojenja za upravljanje otpadom u FBiH radilo bi po principu mehaničko-biološke obrade otpada (tzv. MBO postrojenja). U njih bi stizao recikliran otpad sa lokalnog nivoa i dalje, njegovom preradom, pravilo gorivo.

- Konzumenti tog goriva dobijenog iz otpada su cementare, kao što je npr. Fabrika cementa Lukavac, koja posljednjih godina uvozi RDF gorivo iz EU. Naš cilj je da smanjimo uvoz i da se takvo gorivo proizvodi upravo u BiH. Time smanjujemo emisiju loših gasova, jer koristimo alternatvno gorivo koje je energetski čak bolje od korišćenja uglja. Benefiti su veliki, kako ekonomski tako i ekološki. Sve ovo je i interes cementara, jer ne bi morali uvoziti RDF gorivo.

Naše čitaoce zanimao je i inovativni pročistač otpadnih voda koji funkcioniše na biljnoj bazi, kao i mogućnost njegove izgradnje u Srpcu čime bi se riješio višedecenijski problem ispuštanja fekalnih i industrijskih voda u riječne tokove u ovoj opštini. Vijest o inovativnoj metodi sakupljanja i prečišćavanja otpadnih voda koja je sve popularnija u svijetu našla se na trećoj poziciji.

Načelnik Opštine Srbac Mlađan Dragosavljević obećao je da će novac za izgradnju postrojenja pokušati da obezbijedi uz pomoć međunarodnih organizacija.

Vijest da su austrijski investitori spremni finansirati ekološke projekte u Laktašima našla se na četvrtom mjestu. Ovi projekti se odnose na proizvodnju struje spaljivanjem otpada i grijanja pomoću geotermalnih voda i rezultat su potpisanih memoranduma o saradnji između Opštine Laktaši i Evropske inicijative za pronalaženje dobavljača u zemljama Centralne i Istočne Evrope (CEE Inicijativa) krajem 2017.

Petoplasirana na listi eKapije je vijest da Mostar u 2018. dobija Green Design Centar koji bi se gradio na lokaciji južnog logora. Inicijator ove investicije je Fondacija Green Design Sarajevo koja baš u Mostaru želi otvoriti jedan ovakav centar.

Fokus Green Design Centra će biti u razvijanju metoda dizajna i gradnje, a koji podržavaju rekonstrukciju i dogradnju objekata bez negativnog efekta na okolinu, sa ciljem eliminisanja otpada koji dolazi iz građevinske industrije.

- U tom smislu jedan od fokusa će biti kako vratiti u upotrebu nešto što smo već iskoristili dajući mu novu vrijednost. Ovo se odnosi na materijale, ali i na druge resurse kao što su energija, toplota i slično - objasnila je u intervjuu za eKapiju prof. dr Elma Durmišević.

Prečistač otpadnih voda u Zenici našao se na šestom mjestu. Naime, Gradsko vijeće je u oktobru 2017. prihvatilo grant Njemačke razvojne banke KfW u iznosu većem od 18,3 mil EUR za projekat prikupljanje i tretman otpadnih voda u Zenici.

Gradonačelnik Fuad Kasumović tom prilikom je istakao da se radi o jednoj od najvećih donacija gradu namijenjenih za dugoročno rješenje otpadnih i industrijskih voda, te da je sve ovo u direktnoj vezi i sa regionalnim projektom vodosnadbijevanja Plava voda.

U godini iza nas u BiH su prvi put urađene mape opasnosti i rizika od poplava, te je ova vijest sedmoplasirana na našoj listi investicija u sektoru ekologije.

Mape koje su urađene za sliv rijeke Vrbas i njene najveće pritoke, Plivu i Vrbanju, omogućiće bolje planiranje korištenja zemljišta koje se nalazi u područjima 14 opština izloženim poplavama - Gradiška, Srbac, Laktaši, Banjaluka, Čelinac, Kotor Varoš, Kneževo, Mrkonjić Grad, Jezero, Jajce, Šipovo, Donji Vakuf, Bugojno i Gornji Vakuf.

Prečistač otpadnih voda koji će dobiti i Bijeljina, kao i igradnja kanalizacione mreže, našli su se na osmoj poziciji. Međunarodni tender za projektovanje i izgradnju kanalizacione mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda objavljen je početkom 2017.

Projektom je predviđena izgradnja 32 km glavnih kolektora, kanalizacije, sistema za odvodnjavanje kišnice i oko 2.500 veza sa kućama. Grad Bijeljina namjerava da iskoristi novac iz fonda holandske preduzetničke agencije RVO.nl i budžeta grada za izgradnju infrastrukture za prikupljanje otpadnih voda u skladu sa evropskim normama.

Pred kraj naše liste, odnosno na devetom mjestu, našla se vijest da će RiTE Ugljevik smanjiti emisiju čvrstih čestica. U svrhu realizacije ove investicije, početkom 2017. sa UniCredit bankom su potpisali ugovor o kreditu za izgradnju i rekonstrukciju elektrofilterskog postrojenja.

Rekonstrukcija elektrofiltera je jedna od kapitalnih investicija RiTE Ugljevik, ali i veoma značajna sa ekološkog aspekta, jer će omogućiti značajno smanjenje emisije čvrstih čestica sa 1000 mg/m3 na 50 mg/m3.

Da se u 2017, dosta ulagalo u prečistače otpadnih voda, potvrđuju i vijesti koje zatvaraju listu investicija u ekologiju. Naime, Bihać je u julu prošle godine dobio moderno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda vrijedno 10,8 mil EUR, dok Brčko distrikt pregovara s EBRD-om o finansiranju projekta rekonstrukcije i izgradnje kanalizacione mreže i izgradnje prečistača otpadnih voda.