Biljke mogu da donose odluke

Već znamo da su biljke sposobne da se prilagode svom okruženju, baš kao i svaki organizam, ali nova studija sa Univerziteta Tibingen sugeriše da biljke mogu učiniti više od prilagođavanja. Kako autori navode, one mogu donositi i "prilično složene odluke".

Pošto biljke žive ukorijenjene, njihova sredina može biti prilično složena, a okruženje u kojem se nalaze može se, takođe, stalno mijenjati. Zapravo, istraživači su otkrili da su "konkurencija" i dinamično okruženje ti koji stvarno podstiču biljke da donose odluke u skladu sa svojim ograničenjima.

Na primjer, kada se bori sa susjednim jedinkama za ograničenu sunčevu svjetlost, biljka se suočava sa brojnim mogućnostima. Može pokušati da ih preraste, čime dobija više pristupa svjetlosti. Takođe, može pokušati da uđe u režim preživljavanja sa malim osvjetljenjem. Biljka takođe odlučuje u kom će pravcu, kako i koliko narasti da bi najbolje iskoristila resurse.

- Željeli smo da saznamo da li biljke mogu da biraju između mogućnosti koje su im na raspolaganju i da onda rezultate uporedimo sa veličinom i gustinom biljaka koje su im vrsta protivnika - rekao je Mihal Gruntman, jedan od istraživača.

U eksperimentu koji su obavili, kad god bi neka biljka bila izložena visokim rivalima, ona bi izabrala da pređe u tzv. režim tolerancije ‒ dakle, živjela je u sjenci. Nasuprot tome, kada su biljke iz eksperimenta bile okružene malom, ali gustom vegetacijom, pokušavale su da rastu. Međutim, u svakom od ovih scenarija postojale su i neke "pododlukeˮ. Na primjer, primjećeno je da su u režimu tolerancije listovi biljke postajali širi ‒ na taj način je pokušavala da "ugrabi" više svjetlosti u odnosu na moćnijeg konkurenta.

- Takva mogućnost izbora u prilagođavanju može biti posebno važna kada istražujemo iste biljke u drugačijim životnim okolnostima. Tako, na primjer, iste biljke u različitim dvorištima ili baštama mogu porasti do različite veličine i gustine ili doživeti drugačiju starost, a sve u zavisnosti od donjetih odluka o prilagođavanju - rekao je Gruntman.

Biće potrebno više istraživanja kako bi se tačno utvrdilo kako ti mehanizmi odlučivanja funkcionišu. Studija je objavljena u časopisu Nature Communications.