Kašnjenje aranžmana s MMF-om ruši rejting BiH - Kako je ocijenjen napredak BiH u izvještaju Evropske komisije?

Kreditni rejting BiH mogao bi se dodatno pogoršati ako uskoro ne dođe do nastavka aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), istaknuto je u Ekonomskom izvještaju o napretku Evropske komisije za zapadni Balkan i Tursku, u dijelu koji se odnosi na BiH.

Ističući da je trenutni rejting BiH "B" Agencije Standard&Poor's sa stabilnim izgledima, upozoravaju da bi se to u slučaju nerealizacije aranžmana moglo pogoršati.

- Dalja kašnjenja u ispunjavanju uslova za isplatu naredne tranše MMF-a mogla bi pogoršati procjenu Agencije za zemlju - navedeno je u izvještaju.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac, saglasan je sa ocjenom Komisije da bi moglo doći do pada rejtinga ako ne prođe druga tranša produženog aranžmana s MMF-om.

- Čak ni kritičari aranžmana ne poriču da samo potpisivanje garantuje određenu stabilnost koja posljedično dovodi do poboljšanja kreditnog rejtinga - navodi on.

U Komisiji takođe upozoravaju da su tri najveća strana kreditora BiH Svjetska banka, koja drži 22% ukupnog duga u stranoj valuti, zatim Evropska investiciona banka, koja drži 19%, te MMF sa 12% ukupnog stranog javnog duga BiH. Dodaju da je ukupni javni dug smanjen za otprilike jedan odsto, te sada iznosi 39%. Oko 16% duga je denomirano u konvertibilnim markama, dok je ostatak u stranim valutama.

Ističu da je potrošnja na zapošljavanje u javnom sektoru u BiH smanjena za 0,1% poređeno s trećim kvartalom prošle godine, ali je zato, kako upozoravaju, došlo do povećanja potrošnje u javnom sektoru za 0,4%.

- Još ne raspolažemo pouzdanim podacima u vezi sa javnim investicijama, ali indirektni dokazi sugerišu da će potrošnja na investicije biti manja nego planirana, dijelom zbog političke stagnacije, a dijelom zbog kašnjenja u finansiranju i implementaciji - naveli su oni.

Ti podaci, kako ističu, mogli bi dovesti do toga da bi svi nivoi vlasti mogli registrovati manje uštede u javnoj potrošnji.

Kada se radi o zaduživanju države, entiteta, kantona i opština, u izvještaju ističu da je nivo pozajmica za javni sektor nešto porastao u odnosu na početak godine, ali je smanjen za 7% u trećem kvartalu u odnosu na isti kvartal prošle godine. U prvom kvartalu, pozajmice javnom sektoru bile su manje za 13% u odnosu na isti period lani.

Kada se radi o direktnim stranim investicijama, one su povećane za oko 2,6% u odnosu na bruto domaći proizvod sredinom godine, a tri zemlja sa najvećim nivoom zadržane dobiti su Hrvatska, Austrija i Saudijska Arabija.

Kada se radi o ekonomskom rastu, u Evropskoj komisiji upozoravaju da je došlo do smanjenja. Naime, kako ističu, stvarna dodana vrijednost veća je za 1,6% u odnosu na isti period lani, ali je zato prošle godine on iznosio skoro tri odsto.

- Manji rast objašnjava se lošim vremenskim uslovima za poljoprivredu, ali i manjim javnim investicijama - navedeno je u dokumentu.

Zaposlenost je povećana za 2,7% u julu, što je nešto manje u odnosu na povećanje od 4% godinu dana ranije.

Grabovac ističe da je još rano za konačnu ocjenu o uspješnosti sprovođenja ekonomskih reformi.

- Najpouzdaniji indikator uspješnosti reformi biće rast bruto domaćeg proizvoda, koji postoji, ali još nije dovoljan. Napretka ima, ali još to nije dovoljno - zaključuje on.

22% Svjetska banka

19% Evropska investiciona banka

12% MMF