Kako se gradi energetski park - Poslije Livna firma Dvokut ima velike planove i za druge gradove širom BiH

Livno se danas zahvaljući ažurnosti lokalnih vlasti može pohvaliti jedinstvenim zelenim energetskim parkom u BiH u kojem danas rade toplovod (sbabdijeva najveći dio velikih objekata u Livnu), energana snage 8 MW i solarna elektrana od 80 kW. Iza svega stoji firma Dvokut, koja je projekte ulaganja u obnovljive izvore energije ponudila na više adresa, opština i gradova, ali pokazalo se da najveće interesovanje ima upravo Livno.

Tako će osim već realizovanih investicija u Livnu nići i još neki energetski objekti, za koje se pokazalo da postoje potencijali. U sljedećim fazama ovde će se graditi i postrojenje kogeneracije na biomasu, mikro vjetroelektrana, a možda i mikro hidroelektrana, kažu na početku razgovora za eKapiju iz firme Dvokut, koja je radila glavne projekte i investirala u energetski park u Livnu.

- Uz proizvodnju biogoriva i toplinske i električne energije zaokružili bi cjelokupni projekt koji je i do sada bio primjer za neke druge projekte. Želja nam je da energetski park bude posjećen i zanimljiv za stručnjake i širu javnost - kažu iz Dvokuta.

Do danas direktna ulaganja u Livno prelaze 8 mil KM i iz Dvokuta ne smatraju tu investiciju završenom, jer im kako kažu tek predstoji izazov u tom energetskom parku. Dosadašnja investicija je u najvećem dijelu realizovana njihovim novcem, a znatno manjim dijelom kreditom koji je već 50% otplaćen.

- Postoji izuzetno veliki investicijski potencijal u ovu oblast, ali nažalost banke u BiH i dalje vole manje složene projekte. Danas već možemo reći da se i to pomalo mijenja.

Ovo nisu jedine reference firme Dvokut u BiH. Iza sebe imaju projekat vjetroelektrane Mesihovina, za koju kažu da će biti puštena u rad do kraja 2017. Slične projekte kao u Livnu radili su i za vlastite potrebe, dok za neke druge traže i pripremaju modele finansiranja.

- Veliki je potencijal projekata obnovljivih izvora u BiH i regiji i to na način da se doprinese očuvanju okoliša i poboljšanju energetske učinkovitost. Imamo veliki broj referenci gdje bi izdvojili instalaciju prvih monitoring sistema za emisiju, kvalitet zraka i voda u cijeloj BiH. Od 2001. sudjelovali smo u projektima Svjetske banke u izradi strategije i izgradnje sistema za zbrinjavanje otpada, gradimo postrojenja za tretman voda itd.

Među važnim projektima koje su završili izdvajaju i projekat kogeneracijske elektrane na biomasu snage 30 MW, industrijske energane od 100 MW gdje su realizovali sve faze od idejnog projekta, izgradnje do upotrebne dozvole.

- Podrška koju dajemo investitorima i poduzetnicima je cjelovito pružanje usluga od ideje, projektiranja, izrada studija i ishođenje dozvola sve do izgradnje, puštanja u rad objekata i dobivanje upotrebne dozvole. Možemo reći da su projekti u vezi sa proizvodnjom i obnovljivim izvorim energije najbrojniji i to su poslovi gdje imamo uspjeha i sa zadovoljstvom ih obavljamo.

Imaju razvijenu i vlastitu laboratoriju za arhitektonsku fiziku i okoliš gdje između ostalog rade testove i analize, te kreiraju tehnička riješenja i grade postrojenja za tretman otpadnih voda. Sve projekte razvijaju sa okolišno najprihvatljivijim tehnologijama i energetski učinkovito.

- Naš interes je danas fokusiran na zajednice gdje već imamo neke aktivnosti, tako da je regija Livno naš prioritet. U Olovu, gdje već imamo realizovan projekat, hoćemo da napravimo nešto više. Drugi gradovi poput Konjica, Fojnice, Viteza, Sokoca, Brčkog svakako imaju svoj potencijal.

Dvokut je u sektoru bioenergije po prvi put radio neke projekte u BiH, nakon čega, su kako kažu, mnogi krenuli njihovim stopama.

Gdje su najveći potencijali za ulaganje?

Prema potencijalu proizvodnje električne energije u BiH ima najveće šanse u vjertroenergiji, hidroenergiji, bioenergiji, solarnoj energiji i na kraju geotermalnoj energiji, objašnjavaju u Dvokutu.

- Međutim kada se sagledaju svi aspekti od mogućnosti razvoja proizvodnje opreme i vezanih djelatnosti bioenergiju i vezanu kogeneraciju svakako treba staviti na prvo mjesto prioriteta. Proizvodnja bioenergije je najsloženija i traži najviše rada, najbliža je konvencijonalnoj proizvodnji energije i najpouzdanija je sa aspekta raspoloživosti. Sa svim navedenim benefit je raspoređen na veliki broj učesnika i to dugoročno - objašnjavaju u Dvokutu.

Feed in tarife

- Za razvoj projekata obnovljivih izvora energije feed in tarifa je esencijalna. Bez istih ne bi bilo realizacije ove vrste projekata. Ista je neophodna u BiH barem dok se ne dostigne razina razvijenosti takvih projekata kao što je to u EU ili susjednim zemljama. Možemo reći da imamo razvijene projekte u hidroenergiji i to prvenstveno zahvaljijući toj tarifi koja je na neki način uspostavljena među prvim u jugoistočnoj europi.

Kako kažu, feed in tarifa u BiH trebalo bi da se fokusira na bioenergiju i to ne samo u proizvodnji električne energije već i u proizvodnji topline. Na taj način veliki broj investicija bi se razvio a korist bi bila višestruka od lokalne zajednice, stanovništva do investitora.

Sljedeći planovi

- Naš plan za 2018. je usmjeren u najvećoj mjeri na energetske projekte. Značajan projekt koji planiramo realizirati je puštanje u rad vlastite kogeneracije na biomasu koja će proizvoditi 1,2MW električne energije čime ćemo lokalnoj zajednici dodatno osigurati sigurnu i kontinuiranu opskrbu toplinskom energijom te poboljšati opskrbu električnom energijom. Pored tog projekta vjerujemo da ćemo ući u realizaciju projekata bioenergije za našeg bitnog partnera.