Može li se ubrzati transport robe u regionu? - Čekanje na granici plaćaju krajnji potrošači
Izvor: Tanjug
Subota, 21.10.2017.
16:01
Subota, 21.10.2017.
16:01
Ilustracija (Foto: ChameleonsEye/shutterstock.com)
- Najveći neprijatelj zdravom razumu je sujeta, a niko od nas ne može sakriti da je kod političara ima i previše. Dakle, ima li što razumnije od toga da roba u tranzitu ili iz jedne u drugu zemlju protiče što je jednostavnije moguće? - pita se generalni sekretar hrvatske Atlantic Grupe Ivan Mišetić.
Mišetić u izjavi za Tanjug ističe da nema velike mudrosti u tome da se izračuna koliko košta zadržavanje robe na granici jedan, dva dana ili pet dana...
Kompanije zbog toga, objašnjava on, moraju da prave zalihe, što povećava troškove, a, na kraju, sve plaća krajnji potrošač, odnosno građani iz regiona.
Njegov stav dijele gotovo svi poslovni ljudi u regionu, zbog čega su na nedavno održanom Samitu100 poslovnih lidera, u Skoplju, podržali projekat Cargo free Balkanika, koji podrazumijeva protok robe kamionima u regionu bez zaustavljanja na ulaznim i izlaznim granicama EU.
Projekat ima za cilj da eliminiše dugo zadržavanje na granicama Srbije, Makedonije i BiH sa Hrvatskom, odnosno Grčkom.
Izvršna direktorka Asocijacije manedžera Slovenije Sonja Šmuc kaže da je primjena određenih propisa na granicama, koje su postavile zemlje u regionu, nakon raspada bivše Jugoslavije, napravila barijere zbog kojih sada svi tripimo u regionu.
- Počeli smo da sprovodimo neke procese na granicama, koji škode nama samima. A sada smo se, kao, navikli na to. Na Samitu100 smo željeli da upozorimo da to ne treba da bude normalno, jer tako gubimo svi - naglasila je Šmuc za Tanjug.
Navodi da su nam zbog toga proizvodi skuplji u prodavnicama, plate realno niže, a kompanije imaju manje novca za investicije.
- I sve to zbog nečega što bi dosta lako moglo da se popravi i ukloni... Sa boljom harmonizacijom procesa na granici, boljim kargom, jasnim procedurama i slično. Mislim da bi se tako puno pomoglo biznisu u reigonu, a time i potrošačima - dodala je Šmuc.
Na pitanje da li su političari ti koji spriječavaju slobodan transport u regionu, ili je to u interesu određenih lobija, što se povremeno može čuti, vlasnik crnogorskog lanca supermarketa Voli Dragan Bokan ističe da ne bi tako "oštro" postavljao stvari, ali da može da ukaže da se, na primjer, zloupotrebljava CEFTA sporazum i to od skoro svih članica tog sporazuma u regionu.
- Ima zloupotrebljavanja CEFTA, odnosno, traži se dlaka u jajetu u vezi sa komunikacijom i transportom prilikom izvoza i uvoza, tako što se nalaze "rupe" u tom ugovoru, pa se usporava cirkulacija robe - kaže Bokan za Tanjug.
- Priča između država nije iskrena, i to se dešava svakodnevno - dodaje on.
Prema njegovim riječima, jedino rješenje je slobodno tržište.
- Jedino rješenje za ovaj region je otvoreno tržište, odnosno da se svim kompanijama, koje su profilisane kao uspješne i imaju budućnost, da šansa kroz otvoreno tržište. Smatram da se kroz umrežavanje i komunikaciju privrednika i delegiranje dogovorenog političarima mogu otkloniti te barijere, koje neko može nazvati i lobijima ili slično - ukazao je Bokan.
Dodaje da su regulatori u regionu, odnosno vlade, ipak najodgovornije za barijere na granicama i da se njihov rad može ocijeniti kroz dužinu kolona na granicama, koje plaćaju na kraju građani.
Tagovi:
Uprava carine
Samit100
Asocijacija menadžera Slovenije
Voli Podgorica
Atlantik grupa
projekat Cargo free Balkanika
kargo
transport robe
granične službe
carina
prevoz robe preko granice
slobodno tržište
otvoreno tržište
Ivan Mišetić
Sanja Šmuc
Dragan Bokan
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora