BiH uvozi 75% hrane, 50% oranica neobrađeno

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić ukazao je na činjenicu da Bosna i Hercegovina trenutno uvozi 75% hrane, dok je više od 50% oranica u BiH neobrađeno, te da je BiH zemlja koja u regionu najmanje izdvaja za sektor poljoprivrede, dok s druge strane, ima prednosti kao što su kvalitetni proizvodi. Ministar Dedić je to izjavio uoči Poljoprivredno-prehrambenog foruma za FBiH: Promocija javno-privatnog dijaloga, istakavši da se ovakve konferencije trebaju održavati kontinuirano, svakih šest mjeseci.

Kako je rekao, jedan od prioriteta je povezivanje privatnog i javnog partnerstva u oblasti prehrambene industrije i poljoprivrede.

U izjavi za novinare podsjetio je da je BiH obezbijedila izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište Evropske unije, krompira, ribe te da se u narednih mjesec dana očekuje i dozvola za izvoz mesa i mesnih prerađevina.

- Sve to govori da ova zemlja ima kvalitetne prehrambene proizvode i da se poljoprivreda može razvijati na dobrobit svih građana - kazao je Dedić.

On smatra da bi za bosanskohercegovačke poljoprivrednike najbolje bilo da postoje državna ministarstva poljoprivrede, te je najavio da se do kraja godine očekuje donošenje strategije ruralnog razvoja na državnom nivou koja će omogućiti korištenje sredstava iz IPA fondova.

- Poljoprivrednici također trebaju biti više uključeni u donošenje odluka, zakonskih i zakonskih podataka - dodao je te izrazio žaljenje što poljoprivrede kao sektora nema u reformskoj agendi.

Federalni ministar poljoprivrede istakao je da u partnerstvu s privatnim sektorom, prije svega, žele preventivno djelovati u svim slučajevima opasnosti u kojima se poljoprivrednici u BiH mogu naći usljed vremenskih nepogoda, zatim što više projekata kao što je navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta u FBiH zbog eventualnih suša te redovnost isplata poticajnih sredstava.

Međutim, podvukao je da je trenutna ulaganja nedovoljna za razvoj poljoprivrede i konkurentnost proizvođača u BiH i da potrebna dodatna kreditna sredstva kako bi poljoprivrednici mogli ulagati u novu mehanizaciju i objekte.

Šef USAID/Sweden FARMA II projekta Adrian Neal naglasio je da ova vrsta dijaloga treba biti dublja i jača.

- Naša namjera danas nije da samo pričamo već da se potrudimo da svu tu priču pretvorimo u djela. Bez obzira na to koliko ti koraci budu mali, pokazat ćemo da se napredak može ostvariti, da partnerstvo može biti održivo i da će dijalog biti nastavljen u budućnosti - poručio je.

Predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasminka Hadžiabdić kazala je da su problemi kao što su klimatske promjene te niske otkupne cijene ukazali na to da je lanac proizvodnje neuređen.

Stoga je, istakla je, ovakav događaj bio potreban i mnogo ranije te da je ovo ključni trenutak kada se još uvijek mogu spasiti određene proizvodnje koje imaju velike šanse u izvoznom sektoru u dijelu zapošljavanja.

Naglasila je i to da je kao proizvođač jagodičastog voća bila svjedok svih nedostataka lanca koji nije povezao ključne aktere - proizvođače, prerađivače i državu.

- Imamo resurse i ambijent koji trebamo zajedno graditi. Nadamo se da će ovaj dijalog početi s rješavanjem problema koje smo svi prepoznali, da osposobimo sistem proizvodnje koji je održiv i koji će ubuduće zaposliti značajan broj naših proizvođača - kazala je Hadžiabdić.

Direktor Milkosa Aldin Fakić napomenuo je da je ovo prvi put da privatni sektor učestvuje u dijalogu s javnim sektorom na ovaj način, gdje privatni sektor može iskazati svoje stavove, mišljenja i ideje.

- Početak dijaloga znači pokretanje rješenja problema - rekao je, dodajući da će to privatnom sektoru omogućiti da izvrši pritisak na institucije i dobiju ono što je neophodno za poljoprivedu BiH.

Kao glavni problem izdvojio je nekonkurentnost, a da bi je doveli u status koji bi bio blizu evropskim proizvođačima i poljoprivrednicima, smatra Fakić, "mora se istrajati na ovom putu".

Naveo je neka rješenja koja bi poboljšale situaciju u kojoj se nalazi poljoprivreda u BiH, a to bi bilo povećanje budžeta za ovu granu privrede, pristup nepovratnim sredstvima EU, obezbjeđivanje povoljnih kredita, uvođenje plavog dizela te posebna poreska politika za poljoprivrednike.