Više prakse u školama i jača veza s privredom - Novi zakon o srednjem obrazovanju RS predviđa bolje praćenje tržišta rada

Nacrtom novog zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju Republike Srpske povezana je privreda sa školstvom, uvodi se više prakse, prate moderni tokovi obrazovanja i otklanjaju nedostaci trenutnog zakona, složni su nadležni i predsjednici aktiva direktora škola.

Slavica Kuprešanin iz Ministarstva prosvjete i kulture RS i savjetnik ministra rekla je da je ovaj nacrt strukturisan tako da se najveći dio promjena odnosi na srednje stručno obrazovanje, uz uvažavanje opšteg i umjetničkog.

- To je zbog toga što 76,4% ukupnog broja učenika i škola upravo školuje buduće generacije za stručno srednje obrazovanje ili za tržište rada ili nastavak obrazovanja na visokoškolskim ustanovama - rekla je Kuprešanin.

Prema njenim riječima, jedna od novina je da su učenici u srednjim stručnim školama u obavezi da imaju praksu u trajanju od 15 dana u kontinuitetu u nastavnoj godini.

Novine su i da učenik, koji je prekinuo školovanje iz opravdanih razloga, može vanredno da ga završi pod uslovom da je mlađi od 17 godina. Novi propis u nacrtu je i to da škola, u skladu sa mogućnostima, organizuje vaspitno-obrazovni rad za učenike kojima je izrečena zavodska mjera, to jest upućivanje u vaspitno-popravni dom.

Predsjednik Aktiva direktora srednjih škola bijeljinske regije Duško Ðurić, kaže da je novi zakon dobro urađen, ali da je njegova regija imala manje sugestije.

- Opšta ocjena je da je zakon dobro urađen, da prati moderne tokove obrazovanja i da konačno spaja privredu s obrazovanjem i formira stav prema upisnoj politici. Tu je, naravno, i povećanje broja časova prakse u nastavi, što je bio veliki problem - kazao je Đurić.

Ljuban Bajić, direktor srednje Građevinske škole iz Banjaluke i predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Banjaluka, kazao je da je nacrt donio više dobrih novina.

- Zbog toga će se škole morati prilagođavati, ali novine su dosta dobre, recimo to praćenje učenika kroz obrazovanje - kazao je on.

To znači da će škola imati obrazovno-vaspitni karton za svakog učenika, sa početnim podacima preuzetim iz osnovne škole.

- Kao dobro rješenje se pokazalo da u srednjim stručnim i tehničkim školama nastavni plan i program podrazumijevaju primjenu modularne metodologije koja omogućava brzo reagovanje na promjene u društvu i tehnologiji, kao i mogućnost da dio nastavnih planova i programa za stručno obrazovanje u iznosu do 30% utvrđuje Nastavničko vijeće na prijedlog stručnih aktiva nastavnika, pri čemu se vodi računa o potrebama tržišta rada jedinice lokalne samouprave - navode iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

Važno je spomenuti i promjenu u vidu osnivanja tripartitnog savjetodavnog vijeća na nivou RS, koje ima savjetodavnu ulogu, a u čiji sastav su uključeni predstavnici poslodavaca, sindikata i Ministarstva, sve u cilju obezbjeđenja veze između srednjeg stručnog obrazovanja, obuke i tržišta rada.

Javna rasprava o Nacrtu zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju do sada je održana u Prijedoru, Doboju, Bijeljini i Zvorniku, a predstoje još u Trebinju i Istočnom Sarajevu.

Imenovanje direktora

Kada je u pitanju rukovodeći kadar u školama, Slavica Kuprešanin iz Ministarstva je istakla da Nacrt novog zakona predviđa da direktora srednjih škola bira Vlada RS, na prijedlog ministra, poslije čega će direktor imati odgovornost i prema resornom ministarstvu i prema Vladi.

Školski odbor raspisuje konkurs za izbor direktora tri mjeseca prije isteka mandata direktora, a na prijedlog ministra Vlada imenuje za direktora jednog od kandidata sa spiska.