BiH bogata crnim zlatom - Samo u Orašju ima nafte vrijedne 22,8 mlrd KM
(Foto: QiuJu Song/shutterstock.com)
Te dvije firme u svom istraživanju otkrile su naftu na sjeveru i jugu BiH. Rat u BiH je ubrzo počeo i spriječio ulaganja u naftna polja i bušenje. Zbog toga, već 25 godina nema daljih aktivnosti u vezi s istraživanjem nafte.
Nafta se prostire između dva entiteta u BiH i njeno nalazište, koje najviše obećava, nalazi se u Orašju s oko 180 miliona barela. Ukupna vrijednost nafte prema sadašnjim cijenama iznosi 14 mlrd USD (22,8 mlrd KM) i kontinuirano raste, piše novinarka Nadina Ronc u svojoj analizi.
ECL-ov projekt trajao je pune dvije godine i u to vrijeme uzet je kredit od 2,5 mil USD od Svjetske banke. Kompanija Amoco je finansirala cijeli projekt svojim novcem, jer su uspjeli osigurati ekskluzivni ugovor s firmom Energoinvest.
Kako u posljednje vrijeme uragani i drugo nevrijeme pogađa SAD i obližnje otoke u Karibima, trgovci naftom očekuju turbulentne dane. Sve više raste briga da će porasti zahtjevi za gorivom i energijom.
- Ako BiH odigra na pravu kartu, mogla bi postati europska kolijevka crnog zlata. S ovim otkrićem BiH, koja uživa u jeftinijim cijenama goriva nego druge zemlje, mogla bi gorivo izvoziti svojim susjedima - zaključuje Ronc u svojoj analizi.
Posljednja procjena australske kompanije Key Petroleum je da Federacija BiH ima oko 600 miliona tona nafte. Zaključno sa 4. septembrom 2017. cijene goriva u BiH bile su 1,70 KM, dok je gorivo u Kuvajtu, bogatim naftom, 0,35 KM po litri.
Trenutno, BiH ne izvozi naftu, ali je u 2013. godini uvoz procijenjen na 20.690 barela dnevno. Rast bruto domaćeg proizvoda u BiH u 2016. godini premašio je 3% godišnje.
Otkako su počeli testovi i istraživanja, oko 70 bušotina pokazalo je pozitivne rezultate. Većina polja bogatih naftom mogu se pronaći u sjevernoj BiH na dubini od oko 600 metara.
Kada su Amerikanci istraživali naftu na Dinaridima, također su pronašli prisustvo prirodnog gasa i nafte. Bušotina dubine jedan kilometar koštala bi oko milion KM, dok bi na Dinaridima to iznosilo oko 10 mil KM.
Amoco, koji je bio vezan ugovorom za Energoinvest, je u tri godine kompletirao prvu fazu svog istraživanja. Tadašnje Izvršno vijeće (Vlada BiH) je 1973. godine u Socijalističkoj republici Bosni i Hercegovini dodijelilo Energoinvestu koncesiju na istraživanje nafte kroz čitavu BiH.
Tokom prethodnih deset godina 1963-1973, hrvatska INA bila je glavni koncesionar i provela nekoliko velikih istraživanja posebno u sjevernoj BiH.
Potraga za naftom u BiH, počela je u doba Austro-Ugarske, kada je prvo nalazište nafte otkriveno na Majevici kod Tuzle i u Brčkom 1898. godine. Francuski naftni gigant Total je 2016. godine izrazio interes za eksploatacijom nafte i gasa u BiH i spreman je ponuditi našoj zemlji milijardu dolara (1,6 mlrd KM) za ugovor.
Ipak, Total nije prva kompanija koja je izrazila interes za ulaganjem u poslijeratnoj BiH. On je tek treća kompanija. Prvi je bio Shell koji je ušao u pregovore pa potom u septembru 2016. godine izašao iz njih, kada je BiH promijenila zakone o istraživanju nafte.
U decembru 2015. Godine, Key Petroleum također je izrazio interes za ulaganjem. Vijeće ministara BiH planiralo je objaviti javni poziv za ulaganja u područja nafte i gasa u Federaciji BiH do kraja novembra 2016. godine, ali je odustalo od toga.
(Foto: nostal6ie/shutterstock.com)
Jadransko-jonski plinovod
- Međutim, bosanska energija ide naprijed kroz Jadransko-jonski plinovod (IAP) - 516 kilometara dug plinovod, koji počinje u Fieru u Albaniji, preko Crne Gore i BiH do Splita u Hrvatskoj. Azerbejdžanska korporacija SOCAR gradi ovaj projekt koji je sponzoriran od Europske unije - podsjeća autor.
U maju 2017. godine, Albanija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Kosovo i Makedonija potpisale su zajednički ugovor o razvoju plinovoda kojim bi se zaustavila njihova ovisnost o Rusiji i njenom plinu. Projekt je podržao i USAID.
Jadransko-jonski plinovod bio bi od dvostrukog značaja. On bi se povezao s Trans-jadranskim plinovodom koji ide od Grčke preko Albanije do Jadranskog mora u Italiji i dalje u Europsku uniju. Planirano je da Jadransko-jonski plinovod bude kapaciteta pet milijardi kubnih metara prirodnog gasa.
Obnovljiva energija
BiH je također sposobna proizvesti 40% energije iz obnovljivih izvora. Država proizvodi 40% energije iz hidropotencijala i 60% iz termoelektrana.
U 2016. godini proizvodnja električne energije iz termoelektrana povećala se za 10% što je dovelo do značajnog povećanja emisije stakleničkih gasova.
Kako bi smanjila emisiju stakleničkih gasova, bosanska podružnica kompanije Nordic Power Partners (NPP) izgradit će 48 megavata snažnu vjetroelektranu u Mostaru, čija je cijena 74 mil USD (120 mil KM). Vjetroelektrana bi trebala početi da radi za tri godine.
NPP također planira izgradnju još jedne 48 megavata snažne vjeroelektrane u Podveležju, kao i 500 megavata vjetroelektrana u narednim godinama-
BiH je sada na najpovoljnijoj poziciji jer može izvoziti energiju zbog svojih hidropotencijala.
- Ako bi potpisala ugovor s Totalom ili nekom drugom naftnom kompanijom, također bi počela izvoziti naftu, mogla bi otplatiti sve svoje dugove, obnoviti zemlju i osigurati neophodne poslove za stanovništvo, koje je obrazovano, ali istovremeno frustrirano zbog nezaposlenosti - zaključuje Ronc.
Firme:
ENERGOINVEST d.d. Sarajevo
Vijeće ministara BiH
AMOCO Van Nuys
The World Bank USA
INA d.d. Zagreb
TOTAL AUSTRIA GmbH Austrija
Royal Dutch Shell DEN HAAG , Netherlands
SOCAR Baku
United States Agency for International Development - USAID Sarajevo
Tagovi:
Amoco
Exploration Consultants Limited
ECL
Key Petroleum
Nadina Ronc
Izvršno vijeće BiH
INA
Total Francuska
Shell
Jadransko jonski plinovod
IAP
SOCAR
Trans jadranskim plinovodom
Nordic Power Partners
NPP
vjetroelektrana u Mostaru
vjeroelektrana u Podveležju
istraživanje nafte u BiH
nalazišta nafte u BiH
nalazište nafte u Orašju
izvoz nafte iz BiH
crno zlato
Dinaridi
ekspoloatacija nafte
izgradnja gasovoda
obnovljivi izvori energije
oie
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora