Prvi čovjek slovenačkog biznisa u ASA salonu: Energija, relativno niska cijena rada i prirodni potencijali su velike prednosti koje BiH može i treba iskoristiti

Predsjednik Udruženja poslodavaca Slovenije Borut Meh posjetio je ASA salon i tom prilikom odgovorio na nekoliko pitanja u vezi sa njegovim viđenjem daljeg razvoja ekonomije u Bosni i Hercegovini i potrebnih koraka za privlačenje stranih investicija, te oko mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta.

Borut Meh je vrsni poznavalac evropskih poslovnih tokova. Potpredsjednik je Busineseurope-a koji okuplja sva udruženje poslodavaca iz EU u namjeri da se unaprijedi poslovnu klimu za ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta.

Gospodine Meh, s obzirom da dolazite iz Slovenije, članice Evropske Unije, koja su to iskustva koja nam možete prenijeti na putu ka EU u duhu nedavno potpisanog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU?

Za mene je Bosna i Hercegovina već odavno dio Evrope, a prije ili kasnije će postati i formalno njen ravnopravni dio. U ovom trenutku ne postoji neki poseban recept kako bi Bosna i Hercegovina mogla što prije ući u Evropsku uniju, jer širenje Evropske unije je svakako samo dio politike. Moje lično mišljenje je da su Hrvatska i BiH zemlje koje bi veoma skoro trebale postati dio EU i ona će njihovim ulaskom imati veliki benefit.

Da li veličina države igra veliku ulogu u pridruživanju neke zemlje Evropskoj uniji?

Ne bi trebala igrati ulogu kako bi se Evropi pridružila neka zemlja. Evo uzmite Sloveniju za primjer. Njeno tržište rada manje je od BiH, ali ipak je u Evropi. S obzirom da Evropa ide ka recesiji i da treba novi puls ja tu vidim šansu Bosne i Hercegovine. Kada BiH postane dio Evrope, u BiH će biti sve veći priliv kapitala s ciljem ostvarivanja profita.

Uzevši u obzir Vaše poznavanje BiH, koja je njena prednost?

Prvi argument koji ide u prilog BiH je relativno niska cijena rada i radne djelatnosti. Energija, prirodni potencijali, hidropotencijali su velike prednosti koje BiH može i treba iskoristiti. Onog trenutka kada bude u EU, taj potencijal BiH će moći iskoristiti za izgradnju infrastrukture.

Koliko nestabilna politička situacija utiče na ulazak u Evropu?

Pa ja se baš ne bih osvrnuo na taj problem kao jedan od glavnih prepreka za ulazak u EU. Mislim da vi mnogo više pažnje tome pridajete nego posmatrači iz Evrope. Kada malo bolje pogledate shvatite da politička situacija nije nigdje sjajna, i kontinuirano varira u razvijenim evropskim zemljama. Pogledajte Austriju, Italiju, Francusku, Sloveniju i shvatit ćete da i tamo politička situacija nije idealna. Najjači adut neke zemlje za ulazak u EU je razvijena privreda.

Šta je neophodno da se privuče strani kapital? Na koji način privući investitore?

U BiH ima već dosta stranih investitora. Međutim, ulazak u EU je situacija koja će privući sve veći broj investicija. Dakle, ulazak u Evropu čini neku zemlju zanimljivijom za ulaganje stranog kapitala. Posmatrajući BiH izvana stiče se dojam stabilne političke zemlje. Međutim, ono što njoj nedostaje je zapravo jaka infrastruktura.

Možete li reći kakvo je Vaše mišljenje o nestablinom snabdijevanju gorivom u svijetu? Možete li predvidjeti u kom pravcu će se dalje razvijati?

Članice EU traže alternativne izvore energije zbog velike zavisnosti od nafte. Radi se na solarnoj energiji. E, tu BiH ima odličnu šansu zbog ogromnog hidropotencijala. Ono što je bitno je da BiH ne treba dozvoliti da samo stranci ulažu u nju. I BiH mora uložiti sredstva u vlastiti razvoj i na taj način postići da njeni resursi budu vlastiti kapital.

Predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH i generalni direktor ASA holdinga, Nihad Imamović poziva na „ekonomski patriotizam“. Da li vi sada govorite o tome naglašavajući da BiH sama ulaže u vlastiti razvoj?

U određenoj mjeri je potreban ekonomski patriotizam i kao takav treba ići u korak sa razvojem države, ali i ne može se potencirati po svaku cijenu. Treba ga iskoristiti u onoj mjeri koliko je to moguće odnosno kada domaći proizvodi mogu biti konkurentni. Također, trebaju se njegovati dobri partnerski odnosi na „duge staze“, jer samo oni kao takvi mogu donijeti dobre stvari. Primjer su ASA i Prevent grupacije, koje imaju strateško partnerstvo sa Volkswagenom, kao jednim od najpoznatijih svjetskih autobrendova, koje su to partnerstvo veoma dobro iskoristile.