Kakve su navike ljudi iz regiona u korišćenju platnih kartica?

Stanovništvo Bugarske, Srbije i BiH koriste debitne kartice za kupovinu hrane, a Hrvati za kupovinu odjeće, pokazuju najnoviji podaci MasterIndex istraživanja o finansijskim navikama i potrebama aktivnih korisnika kartica.

Širi balkanski region spremno prihvata elektronska plaćanja, navodi se u saopštenju Mastercarda i dodaje da su debitne kartice najpopularniji kartičarski proizvod u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Hrvatskoj.

Kako se precizira, čak 86% MasterIndex ispitanika u Hrvatskoj i 68% u Bugarskoj posjeduje samo debitnu karticu. U Srbiji i BiH taj odgovor je dalo 47%, odnosno 46% ispitanika, a još 37% i 35%, respektivno, reklo je da koristi i debitne i kreditne kartice.

Pogodnosti elektronskih plaćanja prilikom kupovine kao što su brzina, praktičnost i sigurnost su već poznate korisnicima koji plaćaju karticama makar jednom nedjeljno - to je u Bugarskoj izjavilo 69% ispitanika, u Srbiji 77%, u BiH 88%, a u Hrvatskoj čak 91%.

U Bugarskoj i Srbiji po 65% učesnika ankete reklo je da debitnim karticama najčešće kupuje hranu, kao i 46% ispitanika u Bosni i Hercegovini, dok Hrvati debitnim karticama najčešće kupuju odjeću (73%).

Odjeća je takođe najčešći artikal koji Hrvati kupuju kreditnim karticama (70% ispitanika), dok Srbi i Bosanci koriste plaćanje na odloženo i na rate prilikom kupovine namještaja i kućnih aparata (ovo je izjavilo 45%, odnosno 28% ispitanika).

U Bugarskoj korisnici kreditnih kartica njima kupuju hranu (59%), a više od polovine ispitanika ih koristi za internet kupovinu.

- Traženja bankomata i brojanje tačnih iznosa u gotovini postepeno postaje zastarjela opcija za korisnike kartica u Srbiji, s obzirom na to da naše MasterIndex istraživanje pokazuje da je 40% ispitanika zainteresovano da plaća u svim državnim institucijama, a petina ispitanika bi koristila plaćanje karticama na pijacama, u malim radnjama i u telekomunikacionim kompanijama - kaže Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i BiH.

MasterIndex istraživanja takođe su ispitivala i omiljenu metodu za plaćanje u zavisnosti od visine iznosa koji se plaća, i dok se manji iznosi najčešće plaćaju u kešu, kartice su omiljena metoda za veće iznose.

Ovo se najbolje vidi na primjeru Bosne i Hercegovine gde 75% ispitanika koristi novčanice i kovanice za račune do 25 KM (oko 13 EUR), dok 79% njih plaća "plastikom" iznose veće od ove cifre.

U Srbiji se razlika između preferencija ka kešu i karticama za male iznose (do 1.500 dinara tj. oko 13 EUR) smanjila na 51 prema 41%, a u Hrvatskoj je ova razlika još manja - 50,4% ispitanika koristi keš za iznose do 100 kuna (oko 13 EUR) dok 49,3% preferira kartice.

MasterIndex istraživanje obuhvatilo je i potrošnju domaćinstava u zemljama regiona, koje je pokazalo da u Srbiji hrana i komunalije odnesu tri četvrtine mjesečnog budžeta - 40% prihoda domaćinstva ode na hranu, a 35% na račune. Jedna petina budžeta se iskoristi za vraćanje kredita, a 16% čine troškovi povezani sa djecom.

Situacija je slična u BiH - najveći troškovi domaćinstva su hrana (56%), računi (44%) i krediti (39%).

U Bugarskoj 65% ispitanika najveći dio budžeta troši na hranu, a 16% na račune. Oko 12% mjesečnog budžeta bugarske porodice potroše na vraćanje kredita.

Što se tiče navika stanovnika regiona kada su u pitanju putovanja, više od polovine Hrvata (57%) ljetuje u svojoj zemlji, a hrvatsko primorje je omiljena destinacija i za 40% Bosanaca. Srbi najčešće putuju u Grčku, što je izjavilo 59% ispitanika.

Kada putuju u inostranstvo, ispitanici se oslanjaju kako na keš, tako i na kartice, a ove druge uglavnom koriste za plaćanje hrane i pića što je reklo 47% žitelja Srbije, ili u šopingu kako je reklo 56% građana BiH i 51% Hrvata.