Godišnje od koncesionih naknada 50 KM po hektaru - Aktuelna dodjela oko 3.000 ha poljoprivrednog zemljišta u RS
(Foto: smereka/shutterstock.com)
Naime, za sedam mjeseci ove godine koncesionari su uplatili 470.011 KM za nešto manje od 15.000 hektara zemlje koliko imaju u posjedu. Za 12 mjeseci prošle godine po istom osnovu uplaćene su 701.342 KM, što pokazuje kako će nivo prikupljenih sredstava na kraju ove biti približno isti kao i u prošloj godini.
Iz resornog ministarstva pojašnjavaju kako je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano da se poljoprivredno zemljište u svojini RS može staviti na raspolaganje pravnim i fizičkim licima putem zakupa ili koncesijom isključivo radi zasnivanja primarne poljoprivredne proizvodnje.
U 2016. godini putem koncesije dodijeljeno je 558 hektara u Bijeljini i Sokocu, a ove 246 hektara zemljišta na teritoriji opštine Šamac. U toku su postupci za dodjelu oko 3.000 hektara u raznim krajevima RS.
Najviše poljoprivrednog zemljišta u svojini RS je dato na korišćenje u sjevernom dijelu RS, tamo gdje je i locirano najplodnije poljoprivredno zemljište, i to u Gradišci (4.062 hektara), Bijeljini (3.378 hektara), Kozarskoj Dubici (2.183 hektara) i Srpcu (1.286 hektara).
U Ministarstvu tvrde kako se rad koncesionara redovno kontroliše, kao i to da li se potpisani ugovor i njegove odredbe poštuju.
- Zbog nepoštovanja odredaba iz ugovora o koncesiji u prethodnom periodu, jednostrano je raskinuto 12 ugovora o koncesiji - kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Prema podacima Komisije za koncesije RS, u prošloj godini raskinuti su ugovori s Planinskim dobrom Nevesinje, koje je u stečaju, preduzećem Agropartner iz Doboja, kojem je u koncesiju dodijeljeno oko 490 hektara zemljišta, te preduzećem Terra Nova iz Gradiške, koje je imalo ugovor na 15 godina na 203 hektara zemljišta, kao i još tri firme s manjim posjedima.
Kada su važeći ugovori u pitanju, može se vidjeti kako je najveći koncesionar Planinarsko dobro Semberija iz Bijeljine sa 2.526 hektara, ali ono ne izmiruje koncesionu naknadu pa je pokrenut postupak konverzije dugovanja u osnovni kapital Republike Srpske.
Za drugog najvećeg koncesionara Farmland iz Nove Topole, koji ima posjed od 1.569 hektara, se u izvještaju Komisije ne navodi da li izmiruje svoje obaveze, već se napominje kako je prisutna uzurpacija dijela zemljišta te koncesionar koristi umanjenu površinu od dodijeljene.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, kaže kako je oblast koncesija kompleksna i da se na nju ne može gledati jednostrano.
- Prvo što bi trebalo uraditi je onemogućiti da veliki koncesionari i obrađivači zemljišta ostvare pravo na subvencije i podsticaje dok ne izmire obaveze na osnovu koncesija. Sa druge strane, vremenske prilike su nepovoljne i sve je više nepogoda koje su desetkovale poljoprivredu, tako da nema ni prinosa, ni prihoda. Znači, koncesionare bi trebalo na neki način usloviti, ali ukoliko je proizvodnja nerentabilna, naknadu bi bilo potrebno redukovati na 50 odsto - kazao je Marinković.
Opštine u kojima je najviše zemljišta dato na korišćenje
Gradiška - 4.062 hektara
Bijeljina - 3.378 hektara
Kozarska Dubica - 2.183 hektara
Srbac - 1.286 hektara
Firme:
Poreska uprava RS Banja Luka
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Banja Luka
FARMLAND a.d. Nova Topola
PD Semberija a.d. Bijeljina
TERRANOVA d.o.o. Gradiška
PLANINSKO DOBRO a.d. Nevesinje
Tagovi:
Komisija za koncesiju RS
Agropartner Doboj
Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača RS
Stojan Marinković
koncesija za poljoprivredno zemljište
koncesije u poljoprivredi
koncesiona naknade za poljoprivredno zemljište
prihodi od koncesija u poljoprivredi
Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora