Razvoj turizma kroz zanate i tradicionalne proizvode - Neophodne promjene zakona o obrtima FBiH i uspostavljanje regionalnog klastera privrednika

Perspektive za razvoj poduzetništva na području Bosne i Hercegovine itekako postoje, međutim, potreban je veći angažman nadležnih institucija, konstatovano je za vrijeme sastanka koji je u organizaciji Ministarstva razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona (TK) i Kantonalne obrtničke komore upriličen u srijedu, 16. avgusta, u Tuzli.

Tuzlanski kanton trenutno je najrazvijeniji po pitanju obrta, s obzirom na to da je registrovano 11.300 obrtničkih djelatnosti, a slijedi Sarajevski kanton s 10.000 registrovanih obrta.

Kako je istaknuto za vrijeme sastanka u srijedu, spomenuta dva kantona također izdvajaju i najviše sredstava u vidu poticaja za sve one koji se odluče za pokretanje vlastitog obrta.

Brojni problemi

I pored pozitivnih pokazatelja po broju registrovanih obrta, obrtnici se u FBiH susreću s brojnim problemima koje im nameće trenutni Federalni zakon o obrtima i srodnim djelatnostima, zbog čega je Obrtnička komora FBiH pokrenula inicijativu za njegove izmjene.

- U sadašnjem zakonu mi smo pronašli 39 primjedbi, odnosno članova zakona koje bismo htjeli izmijeniti. Određene izmjene su pokrenute, međutim, nakon javne rasprave u svim kantonima u FBiH donijeli smo zajednički stav da nismo u potpunosti zadovoljni najavljenim izmjenama koje bi trebale biti izvršene, ali u svakom slučaju određeni pomaci će se dogoditi - izjavio je predsjednik Obrtničke komore FBiH Željko Babić.

Kada je riječ o mogućnosti uspostave regionalnog klastera privrednih subjekata pograničnog područja, izvršni direktor Udruženja za mir, obrazovanje i kreativnost Tuzla Mehmed Pargan, kaže da se već nekoliko godina umjetnički i stari zanati na području tuzlanske regije pokušavaju staviti u centar pažnje.

Cilj je, kako je naveo, da se naša tradicija stavi u funkciju budućnosti, odnosno da ono što su domaći privrednici i obrtnici radili stotinama godina unazad na ovim prostorima, stavi u funkciju daljeg razvoja regije Sjeveroistične Bosne.

- Došli smo u poziciju kada se približavamo Evropskoj uniji, a taj proces podrazumijeva da damo veliku pažnju tradiciji i upravo onom elementu koji je nematerijalna, kulturna baština jednog prostora. BiH kroz stare zanate i obrte ima šta ponuditi svijetu i ima mogućnost da našim ljudima pokaže da ta privredna djelatnost njima može osigurati življenje - smatra Pargan.

Inače, Klaster za razvoj tipičnih proizvoda BiH koji djeluje u Tuzli već nekoliko godina velikom broju obrtnika, između ostalog, omogućio je predstavljanje ličnih proizvoda, kako na sajmovima u našoj zemlji, tako i van njenih granica, što je na kraju rezultiralo širenjem proizvodnog procesa.

Dinka Huremović, direktorica Udruženja Bosper u čijoj nadležnosti je Klaster za razvoj tipičnih proizvoda BiH, istakla je da ova priča okuplja poljoprivrednike i zanatlije s jedne, kao i stručnjake sa Elektrotehničkog i Ekonomskog fakulteta u Tuzli s druge strane, a koji prate razvoj proizvođača.

- S nama je i Turistička zajednica TK, što je veoma bitno, jer smatramo da tipični proizvodi imaju ekonomsku mogućnost za dalji razvoj turizma - rekla je ona.

Potrebni strateški programi

Smatra da je za dalji razvoj klastera neophodna pomoć državnih institucija kroz strateške programe i planove koji će pomoći i u razvoju poduzetničkih infrastruktura, u smislu proizvodnih zona, inkubatora i klastera.

Ministar razvoja i poduzetništva TK Osman Puškar ocijenio je da bi izgradnja autoputa koji bi prolazio kroz Tuzlanski kanton, ali i cijelo područje Sjeveroistočne Bosne, bio od velikog značaja.

Ovim bi se, istakao je, postigao lakši i jednostavniji izvoz proizvoda iz naše zemlje.

- Jedan od regionalnih projekata jeste upravo trasa autoputa koja bi mogla prolaziti kroz ovo područje. Ako se desi, to bi zaista bila velika stvar. S druge strane, na području TK ima i mnogo investicija koje i mi možemo započeti, jedna od njih je uređenje jezera Modrac i otvaranje odlične turističke destinacije. Poduzetnici u Gračanici su riješili pitanje razvoja, a prave osam do 10 fabrika. Na njih se trebamo ugledati - rekao je Puškar.

Na upit Klixa kakva je saradnja Vlade TK s vlastima u Podrinju i Bijelini koji se nalaze u području Sjeveroistočne Bosne, ministar Puškar nije mogao konkretno odgovoriti.