Ratari u RS više nego zadovoljni - Prinos pšenice iznad očekivanja
Prinos pšenice od pet tona po hektaru, kojim se može pohvaliti većina ratara u RS, premašio je višegodišnji rod, a vrijednost požnjevenog hljebnog žita je oko 66,7 mil KM.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da su požnjevene količine premašile očekivanja te da poljoprivrednici mogu biti zadovoljni.
- U jesenjoj sjetvi prošle godine pšenica je bila zasijana na oko 43.550 hektara, a očekivala se proizvodnja od oko 187.226 tona. Poslije završetka žetve vidimo da je požnjeveno 221.356 tona što je znatno više od onoga što smo procijenili - rekli su u Ministarstvu.
Dodali su da je značajan broj proizvođača ostvario prinose i preko šest tona po hektaru.
- Pšenica je bila rodna naročito na području Bijeljine, Šamca, Modriče i Kozarske Dubice, pa tako veliki robni proizvođači bilježe prinose između sedam i devet tona po hektaru - naveli su u ministarstvu.
Očekuju da mlinsko-pekarska industrija otkupiti oko 40.000 tona, što je za oko 10.000 tona manje nego prošle godine.
- Trenutna cijena pšenice koju nude otkupljivači u Srpskoj je od 30 do 32 feninga po kilogramu zavisno od kvaliteta - rekli su u ministarstvu.
Dodali su da su podsticajne mjere za proizvođače hljebnog žita u RS među najboljima u regionu.
- Iznos podsticaja je 500 KM po hektaru, što je više čak i u odnosu na Hrvatsku koja je članica EU i koja ratarima daje 185 EUR - rekli su u Ministarstvu i istakli da je u RS iznos podsticaja gotovo osam puta veći nego u Srbiji.
Direktor preduzeća Jelena iz Kozarske Dubice Marko Vlajsević kaže da su prinosi na poljima ove firme bili daleko iznad prosjeka, dostigavši do osam i po tona po hektaru.
- Zasijali smo 55 hektara sjemenske i 95 hektara merkantilne pšenice i vrlo smo zadovoljni prinosima, a kvalitet je osrednji - rekao je Vlajsević.
On je dodao da se za dobar rod i kvalitet mora uložiti mnogo novca.
- Razlog većih prinosa su novije sorte, poput graindora. Obavezno je i đubrenje tokom jeseni, a potrebne su i dvije prehrane na proljeće. Iako se u proizvodnju uloži mnogo, pšenica sve "vrati" i uz podsticaje od ministarstva to je poprilično unosan posao - kaže Vlajsević i dodaje da će njegova firma otkupiti oko 3.000 tona pšenice po cijeni od 30 feninga za kilogram za preradu u sopstvenom mlinu, ali i za izvoz u Tursku.
Podsticaji
U Ministarstvu poljoprivrede pojašnjavaju da su se za isplatu podsticaja za jesenju sjetvu pšenice 2016/17. godine prijavila 1.753 poljoprivrednika.
- Pravo na podsticaje ostvarilo je njih 1.662, u ukupnom iznosu od 2,13 mil KM - rekli su u Ministarstvu i dodali da paore ove godine sljeduje i 200 KM podstica po hektaru zasijane pšenice.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da su požnjevene količine premašile očekivanja te da poljoprivrednici mogu biti zadovoljni.
- U jesenjoj sjetvi prošle godine pšenica je bila zasijana na oko 43.550 hektara, a očekivala se proizvodnja od oko 187.226 tona. Poslije završetka žetve vidimo da je požnjeveno 221.356 tona što je znatno više od onoga što smo procijenili - rekli su u Ministarstvu.
Dodali su da je značajan broj proizvođača ostvario prinose i preko šest tona po hektaru.
- Pšenica je bila rodna naročito na području Bijeljine, Šamca, Modriče i Kozarske Dubice, pa tako veliki robni proizvođači bilježe prinose između sedam i devet tona po hektaru - naveli su u ministarstvu.
Očekuju da mlinsko-pekarska industrija otkupiti oko 40.000 tona, što je za oko 10.000 tona manje nego prošle godine.
- Trenutna cijena pšenice koju nude otkupljivači u Srpskoj je od 30 do 32 feninga po kilogramu zavisno od kvaliteta - rekli su u ministarstvu.
Dodali su da su podsticajne mjere za proizvođače hljebnog žita u RS među najboljima u regionu.
- Iznos podsticaja je 500 KM po hektaru, što je više čak i u odnosu na Hrvatsku koja je članica EU i koja ratarima daje 185 EUR - rekli su u Ministarstvu i istakli da je u RS iznos podsticaja gotovo osam puta veći nego u Srbiji.
(Foto: Africa Studio/shutterstock.com)
- Zasijali smo 55 hektara sjemenske i 95 hektara merkantilne pšenice i vrlo smo zadovoljni prinosima, a kvalitet je osrednji - rekao je Vlajsević.
On je dodao da se za dobar rod i kvalitet mora uložiti mnogo novca.
- Razlog većih prinosa su novije sorte, poput graindora. Obavezno je i đubrenje tokom jeseni, a potrebne su i dvije prehrane na proljeće. Iako se u proizvodnju uloži mnogo, pšenica sve "vrati" i uz podsticaje od ministarstva to je poprilično unosan posao - kaže Vlajsević i dodaje da će njegova firma otkupiti oko 3.000 tona pšenice po cijeni od 30 feninga za kilogram za preradu u sopstvenom mlinu, ali i za izvoz u Tursku.
Podsticaji
U Ministarstvu poljoprivrede pojašnjavaju da su se za isplatu podsticaja za jesenju sjetvu pšenice 2016/17. godine prijavila 1.753 poljoprivrednika.
- Pravo na podsticaje ostvarilo je njih 1.662, u ukupnom iznosu od 2,13 mil KM - rekli su u Ministarstvu i dodali da paore ove godine sljeduje i 200 KM podstica po hektaru zasijane pšenice.
Firme:
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Banja Luka
JELENA d.o.o. Kozarska Dubica
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.

Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora