Život u Srbiji uslov strancima za kupovinu oranica - Kako Srbija planira urediti oblast kupovine poljoprivrednog zemljišta

Stranci koji žele da kupe poljoprivredno zemljište u Srbiji moraće da imaju prebivalište u Srbiji bar sedam godina, dok će za pravna lica iz inostranstva uslov biti da su bar pet godina registrovana u Agenciji za privredne registre (APR). To je, kako saznaje Blic, kostur Nacrta zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji bi radna grupa Ministarstva poljoprivrede Srbije trebalo da završi do početka sljedeće nedelje, a kojim bi se definisali uslovi prodaje od 1. septembra 2017. godine.

Navodno, još postoje nedoumice oko vremenske pravne povezanosti stranaca sa Srbijom, ali većina članova komisije koja priprema novi zakon smatra da je ovo rješenje koje garantuje zaštitu domaćih poljoprivrednika.

I ministar Branislav Nedimović najavio je nedavno da će država ići na koncept gde će neko morati da ima prebivalište na prostoru Srbije određeni vremenski period, što će važiti i za fizička i za pravna lica, pa će tek onda sticati uslov da postane vlasnik poljoprivrednog zemljišta.

Sa takvim stavom saglasan je i agroekonomski analitičar Milan Prostran, koji u razgovoru za eKapiju kaže da se zalaže za uvođenje kriterijuma rezidentnosti, i to minimum 10 godina života u Srbiji, čime bi se "zakomplikovala" procedura kupovine zemlje za strance.

- Takođe bi trebalo ograničiti površinu zemlje koju stranci mogu da kupe, na primjer na maksimum 100 hektara, dok bi treći uslov, prema mom mišljenju, moralo da bude minimum pet godina bavljenja poljoprivredom, odnosno da je potencijalni kupac stručnjak za ovu oblast - ističe Prostran.

Ovim ograničavajućim faktorima država bi pokušala da djelimično sanira situaciju koja je rezultat potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) 2008. godine, kojim se Srbija obavezala da od 1. septembra ove godine omogući strancima trgovanje oranicama. Inače, Srbija je jedina zemlja koja je u postupku pregovora o pridruživanju prihvatila obavezu da liberalizuje tržište poljoprivrednog zemljišta, dok su druge zemlje tu obavezu imale tek po ulasku u EU.

- Pošto smo svjesni da ne možemo promijeniti SSP, a to je već pet godina jasno i aktuelnoj vlasti, moramo se boriti da unesemo izmjene u zakon o poljoprivrednom zemljištu do 1. septembra kada SSP stupa na snagu. Naravno, o tome je trebalo misliti još ranije i bojim se da nećemo stići sve to da završimo, jer zakon još nije ni ušao u skupštinu - objašnjava Milan Prostran.

On smatra da je najavljena javna rasprava o novom zakonu, za koju iz Ministarstva poljoprivrede kažu da bi trebalo da počne za desetak dana, svakako zakasnila, a dodatno je obesmišljava to što se događa usred ljeta, kada je većina ljudi na odmorima.

- Ukoliko ne budemo u mogućnosti da na vrijeme usvojimo ove izmene zakona, još jedna opcija je da primjenimo model Mađarske, koja je svojevremeno raspisala referendum na kome je građanima postavila pitanje - da li prodavati zemlju strancima ili ne? Pošto je 80% Mađara bilo protiv oni su tu zabranu unijeli i u Ustav, iako su u to vreme već više godina bili članica EU. To je vjerovatno najekstremniji primjer - kaže za eKapiju Milan Prostran, čiji je stav da je prodaja poljoprivrednog zemljišta praktično "prodaja suvereniteta države" i zato naglašava da moramo hitno usvojiti izmjene zakona i odložiti bar na 10 godina prodaju zemlje strancima.

Primjena SSP ne znači prodaju zemljišta bez ograničenja

S druge strane, evropski komesar za poljoprivredu Fil Hogan navodi da je prodaja poljoprivrednog zemljišta osjetljivo pitanje, ali ističe da se toga ne treba "bezrazložno plašiti", jer Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) ne otvara vrata za kupovinu zemljišta građanima EU bez ikakvih ograničenja.

- SSP podrazumijeva da od 1. septembra 2017. neće biti diskriminacije između građana Srbije i EU dok kupuju nekretninu, uključujući i poljoprivredno zemljište, a srpske vlasti i dalje mogu da regulišu uslove kupovine zemljišta, ako se ti uslovi jednako primjenjuju - rekao je Hogan za sajt Agrosmart.

On je podshetio da, nakon prethodnih proširenja EU, progresivna liberalizacija kupovine zemljišta nije dovela do toga da stranci u značajnijoj mjeri kupuju oranice u novim zemljama članicama.

- Zapravo, državljani EU ili kompanije već mogu u Srbiji da kupe zemljište preko preduzeća registrovanog u Srbiji, a do sada se to desilo samo u ograničenom obimu. Uostalom, kao i u svim sektorima privrede, strane investicije ne treba posmatrati sumnjičavo - one mogu donijeti novu tehnologiju i znanje i doprineti poboljšanju konkurentnosti poljoprivrede u Srbiji - zaključio je Hogan.

M.A.