Softver predviđa prirodne katastrofe - Tuzla i Doboj dobili online platformu za prevenciju od poplava

Prva online platforma "Sistem za analizu rizika od katastrofa (DRAS)" pružit će građanima i donosiocima odluka u dva bosanskohercegovačka grada, Tuzli i Doboju, ažurne informacije o izloženosti prirodnim katastrofama poplavama i klizištima.

DRAS online platforma, koju je razvio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), juče je predstavljena i predata gradonačelnicima Tuzle i Doboja, Jasminu Imamoviću i Obrenu Petroviću. Razvoj platforme, čija je vrijednost 130.000 USD, omogućen je zahvaljujući sredstvima UNDP-a i Vlade Turske, koja je donirala 100.000 USD.

Ovaj softver zasad je dostupan za područje Tuzle i Doboja budući da su ova dva grada ocijenjena kao najugroženija kada su u pitanju poplave i pojava klizišta.

Sistem, čiji je cilj povećanje svijesti i rizika od katastrofa na određenom lokalitetu, sastoji se od tri modula. Modul 1 dostupan je javnosti, a 2 i 3 odgovarajućim lokalnim vlastima u skladu s korisničkim pravima.

Zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH Sukhrob Khoshmukhamedov istakao je značaj ovog sistema za BiH, te izrazio nadu da će uskoro biti dostupan u cijeloj zemlji.

- Nakon poplava 2014. godine bilo je očigledno da postoji potreba za ovakvim sistemom - dodao je.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović i gradonačelnik Doboja Obren Petrović izrazili su zahvalnost UNDP-u i Vladi Turske za softver koji im je juče uručen, naglasivši da će biti od izuzetne pomoći.

- Softver će nam pomoći da predviđamo prirodne katastrofe i obilježavamo klizišta. Ono što je dobro jeste što je transparentan, tako da svaki građanin može putem aplikacije na mobilnom telefonu pronaći lokaciju na kojoj se nalazi i vidi da li je rizična - kazao je Imamović.

Također, napomenuo je da će online platforma pomoći građanima prilikom odlučivanja na kojoj će lokaciji graditi kuće ili druge objekte, jer će moći izbjegnuti gradnju na rizičnim lokacijama.

Gradonačelnik Petrović istakao je značaj softvera u smislu prevencije poplava, te kazao da tokom poplava 2014. gradovi u BiH nisu bili dobro povezani u smislu blagovremenog prosljeđivanja informacija.

- Informacije su išle prvo ka Banjaluci, pa onda iz Banjaluke ka Doboju. Nama je bilo brže i važnije da su nas informirali iz Maglaja ili Zenice jer bismo tako mnogo brže intervenisali - rekao je.

Sada je, zaključio je Obrenović, sav taj posao umnogome olakšan, jer se građani i lokalne vlasti u svakom trenutku mogu sami informirati o svim potencijalnim prirodnim katastrofama.