Bihaćki Kombiteks mogao bi da postane velika poslovna zona - Trenutno u kompleksu posluje 15 firmi

Jedna od propalih prijeratnih kompanija sa područja Unsko-sanskog kantona koja i dalje ima perspektivu uprkos činjenici da je nad njom odavno proveden stečajni postupak, jeste Kombiteks Bihać, prenosi BiznisInfo.

Osam radnika, koliko je ostalo u Kombiteksu, zajedno sa stečajnim upravnikom pretvaraju ovo propalo preduzeće u industrijsku zonu, jer izdaju prostore drugim firmama, dok istovremeno obnavljaju ono što je u procesu propadanja kisnulo, hrđalo i zaraslo u gusto rastinje.

– Na taj način, kroz prodaju i zakup, osigurao sam sredstva od 1.350.000 KM za radnike Kombiteksa. Nedavno smo imali novu prodaju i osigurali smo novih milion maraka, a to će biti operativno u avgustu. U jednom mahu sam podijelio deset posto potraživanja radnicima Kombiteksa, što je cirka 2.700 KM po radniku i više. Kada dođete u Kombiteks danas, opet se ima šta vidjeti. Radi se na sve strane, naši radnici i iznajmljena snaga otvaraju ovaj ogroman prostor i stavljaju ga u operativno stanje. Istovremeno rade i nove firme koje su ušle u posjed. Na sve strane je u toku sanacija objekata, uređenje, pripreme za proizvodnju - kazao je Šefik Smlatić, stečajni upravnik Kombiteksa.

Jugoslovenski tekstilni gigant Kombiteks osnovan je 1957. godine, za kratko vrijeme postao je brend na tržištu jugoistočne Evrope, Rusije, Kine, Južne Amerike i na vrhuncu produkcijskog perioda zapošljavao je 3.600 ljudi.

Kompleks je smješten gotovo u samom centru Bihača i kroz njega poput krvotoka prolaze željeznički kolosijeci, jer je sirovina stizala vagonima iz Kine, a istim vagonima se roba potom otpremala u Rusiju.

Međutim, kako je željeznički saobraćaj Unskom prugom odavno van snage i u devastaciji, tržišna cijena fabričkih prostora je opala. Zato stečajna uprava i preostali radnici Kombiteksa svim silama nastoje da kod gradskih i kantonalnih vlasti izbore prosijecanje nekoliko stotina metara zemljišta i spajanje na autoput, ali i da se promijeni status firme u neku buduću poslovnu zonu koja bi mogla biti od velikog značaja za Bihać.

Kombiteks je preveliki za bilo koga da bi ga u cijelosti otkupio. Sastoji se od 30 zgrada i hala, u krugu od 200 dunuma zemlje, u samom centru grada.

Brojne delegacije, strani investitori iz Italije, istočnjačkih zemalja i mnogi drugi prodefilovali su Kombiteksom. Ništa još nije isključeno iako ništa veliko nije ponuđeno u smislu pokretanja namjenske proizvodnje i stavljanja u pogon svih objekata.

U takvom scenariju Bihać sigurno ne bi mogao osigurati radnu snagu, jer je sve manje stanovništva, budući da je odliv u inostranstvo mladih i dalje veliki.

U međuvremenu, u Kombiteksu rade ono što mogu, dovlače manje investitore, a svaki od njih pokrenuvši malu proizvodnju ili počinje da se širi ili u krug Kombiteksa dovodi svoje partnere. Trenutno ih ima 15 koji rade punom parom i još je najmanje pet zainteresovanih za zakup.

Ukoliko bi se ovim tempom bihaćki Kombiteks pretvorio u poslovnu zonu sa svim pogodnostima koje se podrazumijevaju za ulagače, broj firmi bi se udeseterostručio, a Kombiteks ni u tom slučaju ne bi postao tijesan, piše Oslobođenje.