Hrvatska vlada prihvatila plan daljnjeg razvoja plinske mreže

Hrvatska vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila plan daljnjega razvoja plinske mreže, koji obuhvaća izgradnju dvaju novih dobavnih pravaca, i to za transport prirodnog plina iz Rusije i Azerbajdžana.

Prema riječima potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, u cilju osiguranja kontinuiteta i sigurnosti dobave prirodnog plina za svaki hrvatski grad, uspostavio bi se dobavni pravac prema Mađarskoj za transport plina iz Rusije, koji bi trebao biti dovršen do 2011. godine.

Tim bi se pravcem smanjili troškovi transporta plina iz Rusije, rekao je Polančec najavljujući i spajanje tog plinovoda na planirani LNG terminal koji će se graditi u Hrvatskoj i time omogućiti ne samo uvoz, već i izvoz plina iz Hrvatske.

Drugi se dobavni pravac odnosni na plinovod koji se u sklopu Jadransko-jonske inicijative gradi za dostavu plina iz Azerbajdžana do Albanije, nakon čega bi se jedan krak tog pravca podmorskim putem spajao na talijanski plinski sustav, a drugi bi preko Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Hrvatske išao do sjevera Italije.

U tu je svrhu Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva na jučerašnjoj sjednici zaduženo da s mađarskim resornim ministarstvom precizira energetski sporazum koji bi omogućio izgradnju prvog pravca te uspostavi tzv. Upravljački odbor, u kojemu bi predstavnici zemalja kroz koji bi prolazio drugi pravac razradili ovu ideju, rekao je Polančec.

Predsjednik Vlade Ivo Sanader tom je prilikom kazao i kako se jučer nakon incidenta u NE Krško čuo sa slovenskim premijerom Janezom Janšom koji mu je rekao da je sve pod kontrolom, da sve mjerodavne službe zadužene za NE Krško funkcioniraju i surađuju s hrvatskih službama te da nema razloga za zabrinutost.

Ujedno je ponovio kako Hrvatska mora početi razmatrati mogućnosti te "sve pluseve i minuse" izgradnje svoje nuklearne elektrane, a kako bi u idućim godinama osigurala dostupnost energije svim svojim građanima.

Istaknuo je i kako se ni Vlada ni stranke vladajuće koalicije još uvijek nisu opredijelile niti za niti protiv izgradnje NE, ali da se i ta mogućnost, kao i nastavak projekta Družba Adrije, moraju razmotritiu cilju osiguranja energetske neovisnosti zemlje.