Slovenački organski proizvod i u japanskom sušiju - Kako je so iz Piranskih solina osvojila svijet

Nije magnet osunčanog Portoroža prvi izbor za suvenir sa slovenačke obale, ali uspomena sa ovog dijela Jadrana svejedno će završiti u vašoj kuhinji, samo umjesto frižidera – na trpezi. Hiljade turista iz cijelog svijeta iz Slovenije sa sobom nosi so, koja se u Piranskim solinama po istom principu proizvodi već 700 godina. Za to su potrebna 23 sunčana dana i vrijedne ruke solinara, koji u sezoni "uberu" i do 6 tona soli dnevno.

Proizvodnja za ishranu odvija se u posljednjih deceniju i po, a danas je piranska so začin jelima širom planete.

Sto odsto organska, nerafinisana so bijele je boje i nije dodatno jodirana. Za kilogram Slovenci plaćaju oko 1 EUR, dok se u Japanu prodaje i po cijeni od 12 EUR.

A kako nastaje organska so?

Da je ručna proizvodnja kompleksan poslovni model, objašnjava Klavdij Godnič, direktor Piranskih solina.

- Ako nema sunca nema ni soli - kaže.

- Dotok vode u bazene obavlja se prirodnim putem, na principu plime i osjeke, a da bi se započela berba potrebno je 23 sunčanih dana. Voda odležava, kruži kroz bazene i isparava dok ne postane gusta, kada se stavlja u dubok kanal gdje se skladišti slanica. So se ubira svakog dana ujutru i naveče, jer ako se ostavi spržila bi petulu – posebnu vrstu trave koja ima ulogu filtera. Svake godine, naime, solinari namažu bazene svježim blatom i uzgajaju ovu biljku koja onemogućava da blato pređe u so – zato je tako bijela, kao rijetko koja so u svijetu – ističe Godnič.

U Krajinskom parku Sečoveljske soline na 750 hektara radi se na 26 bazena. Svako solno polje ima svog solinara koji u sezoni, od sredine juna do septembra, drvenom lopatom pokupi 100-150 tona soli, ili 2 do 6 tona po danu. Za to vrijeme zaradi između 1.500 do 3.000 EUR.

U najboljoj godini, Piranske soline proizvedu i 5.000 tona soli.

Do 2003, kada je sadašnji vlasnik Telekom Slovenija, potpisao sa državom koncesiju za upravljanje parkom na 20 godina, so se ovdje proizvodila samo za puteve, a tek od tada i za ishranu. U početku, kaže Godnič, tržište nije prepoznavalo njenu vrijednost, a sada prodaju i 1.000 tona godišnje, koliko je ostvareno i u 2016.

- To je 20% tražnje jestive soli u Sloveniji, a svake godine prodamo oko 100 tona više iako je tri puta skuplja od obične rafinisane, industrijske soli.

Najveći dio proizvodnje i dalje prodaju na domaćem tržištu, dok se oko 20% izveze - najviše u Njemačku, Austriju, Italiju, ali i Kinu, SAD, Rusiju, Tajvan i Japan gdje se ova so kao delikates za suši prodaje za 12 EUR po kilogramu.

- Postoje tržišta gdje ne možemo da izvozimo jer zahtijevaju 99,99% natrijum hlorida, a naša so ima 95%, ostalo su minerali. To je slučaj i sa Srbijom – kaže naš sagovornik.

Ipak, solni cvijet može se naći u nekim od beogradskih restorana. U pitanju je poseban začin, koji proizvodi tek 5 solana u svijetu. Skuplji je od soli, sadrži kapljice vode koje daju blaži ukus pa se sa njim ne može presoliti jelo.

Način proizvodnje u solani Sečovlje u Piranskom zalivu jedinstven je u Sloveniji, a organska proizvodnja soli rijetka je i u svijetu. U ovoj zemlji inače, organska hrana uzgaja se na 42 hiljade hektara, a proizvodnja još ne dostiže tražnju ni na domaćem tržištu, pa je piranska organska so svakako među najpoznatijim brendovima Slovenije van njenih granica.

Terme i slana čokolada

U Sloveniji postoji 8 specijalizovanih dućana u kojima se mogu kupiti proizvodi iz Piranske soline. U njima najčešće pazare turisti, koji uz so mogu kupiti i prirodnu kozmetiku, te slanu čokoladu kao prepoznatljiv specijalitet.

U okviru Krajinskog parka Sečoveljske soline nalaze se i terme, a zanimljivo je da istovremeno ovdje ne može boraviti više od 55 ljudi.

Ulaznica u park staje 6 EUR po osobi, a Piranske soline kandidat su za uključivanje na UNESCO listu Svjetske baštine.

Ivana Bezarević