NavMenu

Nedostatak novca koči gradnju klaonice peradi u RS - Novi rok kraj 2017.

Izvor: Capital Nedjelja, 16.04.2017. 09:13
Komentari
Podeli
(Foto: Bukhanovskyy/shutterstock.com)
Izgradnja prve domaće klaonice peradi u RS, koja bi živinarima otvorila vrata za povećanje proizvodnje i olakšala plasman mesa, prolongirana je zbog nedostatka novca, a novi rok je kraj godine.

Projekat izgradnje klaonice, za koju je inicijativu prošlog ljeta pokrenulo Udruženje tovljača pilića RS, koje okuplja stotinak farmera iz Srpca, Prnjavora i Dervente, od početka se susreće sa problemima.

Farmeri su se udružili, budući da je Srpska ostala bez ijedne domaće klaonice i prerađivača pilećeg mesa, za razliku od FBiH, u kojoj ih ima najmanje deset. Prvobitni plan je bio da klaonica djeluje u sklopu asocijacije živinara, ali je zbog nedostatka novca sve prepušteno privatnom preduzeću Živanić DS iz Prnjavora, ali i oni nailaze na niz problema.

– Planirali smo da klaonica bude završena u aprilu ove godine, ali u ovakvom društvu ništa ne ide kako je zamišljeno. Nismo uspjeli da nađemo banku koja bi nas kreditirala, a u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nemaju novca da bi nas podržali, zbog čega smo stali sa izgradnjom – kaže vlasnik firme Živanić DS Desimir Živanić.

On dodaje da su do sada završili dvije trećine posla, jer je kupljeno zemljište, urađena projektna dokumentacija i nabavljena oprema.

– Ostalo je da izgradimo građevinski objekat i pokušavamo da to završimo iz vlastitih sredstava. Zbog manjaka novca smo, međutim, prolongirali rok za otvaranje klaonice do kraja godine – rekao je Živanić i podsjetio da je vrijednost projekta oko 3 mil KM.

Prema njegovim riječima, klaonica je farmerima prijeko potrebna, jer trenutno u RS posluje samo klaonica Perutnine u Srpcu, koja godišnje kolje oko 5,5 miliona komada, a proizvodnja je oko 18 miliona komada pilića.

– To znači da većina pilića završava u klaonicama u FBiH ili manjim, neuslovnim i ilegalnim klaonicama, zbog čega živinari gube veliki novac – rekao je Živanić i dodao da će kapacitet klaonice koju grade i koja će biti locirana u Gornjim Smrtićima kod Prnjavora biti 3.500 komada pilića na sat, odnosno oko deset miliona godišnje.

(Foto: Alaettin YILDIRIM/shutterstock.com)
Naveo je da bi bilo vrlo značajno da klaonica proradi do kraja godine, jer bi BiH od 2018. trebalo da dobije zeleno svjetlo za izvoz pilećeg mesa u EU.

– Već smo u pregovorima sa kupcem iz Austrije da bismo nakon otvaranja granica naše proizvode plasirali na njihovo tržište. Riječ je o fileu koji je tamo dva puta skuplji nego kod nas – priča Živanić.

Predsjednik Udruženja tovljača pilića RS Dušan Simić kaže da farmeri nemaju novca da pomognu Živaniću u gradnji, iako im je klaonica potrebna.

– Srbac je nekada bio centar proizvodnje pilića, ali je taj primat izgubio i glavne firme su iz FBiH. Imamo Perutninu, ali to je strana kompanija i mi smo u njenoj nemilosti. Zato nam je hitno potrebna domaća klaonica, jer proizvodnja pilećeg mesa ima potencijal – rekao je Simić.

Hladnjača

Desimir Živanić ističe da proizvođačima pilića i mesa u RS veliki problem predstavlja i to što nemaju nijednu kvalitetnu hladnjaču koja bi meso rashladila na minus 40 stepeni Celzijusa.

– Imamo iskustvo, farme zadovoljavaju najsavremenije tehnološke uslove, ali slabe koristi imamo od rada, jer se piletina na tržištu tretira kao svježa svega pet dana, a u RS nema nijedne kvalitetne hladnjače – kaže Živanić i dodaje da je u Srpskoj posljednja hladnjača za pileće meso nabavljena za vrijeme bivše Jugoslavije.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, investicione projekte, grantove i pravnu regulativu.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.