Da li će i kako biti uspostavljena Carinska unija zemalja Zapadnog Balkana?

Zarad lakše, brže i jeftinije međusobne trgovine u regionu, ali i konkurentnijeg nastupa na svjetskom tržištu, sve se češće čuje, a najglasnije iz Beograda, ideja o formiranju Carinske unije država Zapadnog Balkana – Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije.

Da li će, kada i kako zajedničko tržište i biti uspostavljeno, znaće se više poslije samita lidera regiona i Evropske unije u Trstu sredinom jula.

Učestali sastanci premijera regiona daju vjetar u leđa ideji o stvaranju carinske unije Zapadnog Balkana. Međutim, ne duva vjetar istom jačinom sa svih strana. Privrednici su za sva rješenja koja bi im olakšala poslovanje.

- Od Podgorice do Makedonije, uz privremeni izvoz i uvoz, i uz tri carine, treba čak tri dana, a to i poskupljuje transport - kaže Ace Antevski iz firme Rade Končar iz Skoplja.

Direktorka Carinske uprave Makedonije Nataša Krstevska kaže da prvo moraju da se ujednače carinske stope i procedure, da se uspostavi dobra veza između carinskih službi država.

Podgorica baš i nije zagrijana za ideju zajedničkog bescarinskog tržišta i uvođenja istih carina prema svima ostalima. Ističu prioritet – članstvo u Evropskoj uniji.

- Ne odbijamo ni jednu inicijativu, ako je to saradnja i kreiranje jednog boljeg digitalnog povezivanja, što svakako podržavamo, saradnja na povezivanju koridora, ruta, boljim energetskim vezama, saradnja koja će nam omogućiti da diplome budu bolje priznate, ali ništa što bi predstavljalo alternativu tržištu EU - objašnjava ministar evropskih poslova Crne Gore Aleksandar Andrija Pejović.

Privredna komora Srbije je za svako rješenje koje bi olakšalo, ubrzalo i pojeftinilo, trgovinu u regionu i predstavilo ga kao krupnijeg i jačeg igrača na svjetskom tržištu.

- Korak koji bi vodio ka carinskoj uniji podrazumijeva mnogo veću harmonizaciju naših ekonomskih sastava mnogo bolje sprovođenje CEFTA-e, mi sad imamo mnogo barijera - kaže Nenad Đurđević iz Privredne komore Srbije.

Carinska unija bi bila stepenica, dvije više u odnosu na CEFTA sporazum, ali dok se ne desi pregovara se o uklanjanju necarinskih barijera i o liberalizaciji trgovine uslugama.

- To je ipak na dužem štapu zato govorimo o ovim međukoracima o tom zajedničkom tržištu jer carinska unija podrazumijeva zajednički režim prema trećim zemljama, zajedničku carinsku tarifu ali prije svega politički dogovor svih zemalja koje bi trebalo da pristupe sporazumu - ističe ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.

Značila bi i prestanak važenja CEFTA-e i bilateralnih sporazuma kakve Srbija ima sa Rusijom i Belorusijom. Zato upućeni očekuju da svaka država uradi procjenu ko bi koliko izgubio, a šta bi dobio stvaranjem bescarinske unije Zapadnog Balkana.