Lični kontakt internet ne može zamijeniti - Za snažniju sajamsku industriju u BiH nužno grupisanje manjih sajmova

Dvadeseti Međunarodni sajam privrede u Mostaru danas je otvorio vrata, a ove godine okuplja 800 izlagača iz 30 zemalja. Koliko je ovaj sajam popularan govori činjenica da su zbog popunjenosti kapaciteta nekoliko mjeseci prije početka organizatori morali otkazati učešće nekim izlagačima.

Na Mostarskom sajmu se predstavljaju izlagači iz svih grana privrede, a u sklopu sajma se održavaju i dvije podsajamske manifestacije - Sajam turizma i Sajam knjige.

Direktorica Mostarskog sajma Dalfina Bošnjak kaže za eKapiju da je za zemlju kao što je BiH poželjno da ima dva do tri međunarodna, kvalitetna sajma.

- Naravno tehnološki napredak znatno olakšava komunikaciju poslovnim ljudima, svijet je postao globalno selo i informacija imate na pretek. Međutim, i dalje smatram da izravni kontakt ne može ništa zamijeniti. B2B razgovor, pogled u oči partnera ili stisak ruke ne može zamijeniti tipka na tastaturi. Zato su nam sajmovi potrebni.

Da je grupisanje više manjih sajmova u jedan veći smjer kojem bi BiH trebalo da teži smatra portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

- Moramo imati u vidu da je naše tržište jako malo u poređenju sa svjetskim tržištima i, zbog toga nam se ne bi smjelo dešavati i da se sajmovi iz iste oblasti u različitim gradovima organizuju u isto vrijeme, zbog čega gube i organizatori i izlagači – ističe Blagojević.

I direktor Banjalučkog sajma Milan Žugić smatra da je sajamska industrija u BiH i dalje na nezavidnom nivou zbog velikog broja manjih sajmova. Prema njegovim riječima samo u prošloj godini u Spoljnotrgovinskoj komori BiH prijavljeno je 36 sajamskih manifestacija, a u većini slučajeva, riječ je o sajmovima opšteg tipa.

Kako za eKapiju objašnjava Žugić, organizatori ovih manjih sajmova su razna udruženja ispred kojih se nalaze ljudi koji nisu stručni, niti imaju iskustva iz oblasti sajamske industrije.

- Nadležne institucije nisu dovoljno ažurne u ovom pogledu da jasno odrede kriterijume i uslove koje organizatori sajmova moraju ispuniti, odnosno da se jasno klasifikuje šta to spada pod sajamsku manifestaciju, šta pod izložbu, i ko se sajamskom djelatnošću može baviti.

Ono sa čime se još organizatori sajmova suočavaju je i pad broja izlagača jer su smanjeni budžeti za promociju, pa kompanije novac namijenjen sajmovima prelivaju na druge vidove reklamiranja.

- Sigurno je da privrednici, zbog izuzetno složenih uslova poslovanja i velikih opterećanja, teško izdvajaju novac za oblizak, a posebno za nastup na svim svjetskim sajmovima iz njihove oblasti, jer su cijene nastupa ili samog odlaska na sajam izuzetno velike. Zbog toga Privredna komora RS, samostalno, ali i sa domaćim i međunarodnim partnerima, konstantno organizuje odlazke u posjetu, kao i izlaganje na nekim od vodećih sajmova u regionu, ali i u Evropi, po znatno povoljnijim uslovima – kaže Vladimir Blagojević iz PK RS.

Lični kontakt nezamjenljiv

Direktor Centra Skenderija Amer Kapo kaže da je na krizu u sajamskoj industriji najveći uticaj imala ekspanzija tehnologije i interneta, jer je sada mnogo lakše doći do informacija nego prije deset godina.

- Mislim da je sada bitno tehnologiju iskoristiti za razvoj sajamske industrije. Ipak, ono u šta se tehnologija nije mogla umješati i što sajmove i dalje čini najvećim poslovnim prilikama jesu upravo lični kontakti, susreti i dogovaranje poslova na licu mjesta.

Kapo dodaje da je u Centru Skenderija sajam knjige najposjećeniji, a da najviše izlagača ima na sajmu privrede.

Jesenji sajam u Banjaluci, u kojem su spojena tri zasebna sajma, bilježi najveći broj posjetilaca, kao i izlagača. Direktor Banjalučkog sajma kaže da je u 2016. broj izlagača povećan za više od 40%, kao i posjetilaca za 30%.

- Naš cilj je napraviti na sajmu mjesto okupljanja, mjesto jačanja starih i ostvarenja novih, značajnih poslovih veza, te na taj način organizujemo B2B sastanke gdje investitori direktno sa izvođačima pregovaraju o poslovima u predstojećoj sezoni. U toku sajmova održavamo stručna predavanja, prezentacije i degustacije, zavisno od oblasti koju obuhvata sajamska manifestacija – ističe Milan Žugić direktor Banjalučkog sajma.

Vansajamska potrošnja

Statistika kaže da od sajamskog učinka, svega 10% ide organizatorima, a 90% zajednici, odnosno državi kroz razna plaćanja, poreze, carine i druga davanja. Naime, Mostarski sajam privrede za pet dana u prosjeku posjeti oko 50.000 ljudi, a za vrijeme trajanja sajma u gradu je nemoguće naći slobodan krevet.

- U proteklih 19 godina posjetilo nas je više od milijun ljudi što nije zanemariva brojka. Ti ljudi su morali negdje odsjesti, prespavati popiti kavu, ručati... Zbivanja na sajmu prati više od tri stotine akreditiranih novinara koji iz Mostara i BiH šalju jednu pozitivnu priču u svijet. A, da bi sajam rastao on mora imati i snažniju potporu državnih ustanova ali i lokalne sredine jer mi smo to prije svega zbog domaćeg gospodarstva. Stoga se nadamo da će podrška institucija vlasti iz godine u godinu biti još veća i da će shvatiti koliko sajmovi poput našeg mogu učiniti dobroga za jedno gospodarstvo, te da će se i broj izlagači povećavati a samim tim i sajam širiti. Imajmo na umu da se na svakome sajmu zrcali gospodarstvo jedne države, zemlje, regije - istakla je Dalfina Bošnjak, direktorica Mostarskog sajma.

Najuspješnija sajamska godina u Njemačkoj

Kompanija Messe Berlin iza sebe ima najuspješniju poslovnu godinu u svojoj istoriji. Uz predviđanja da će njihov promet iznositi oko 308 mil EUR, izvjesno je da će Messe Berlin, koji se bavi organizacijom privrednih sajmova, po prvi put preći granicu od 300 mil EUR. Prihod kompanije se konstantno uvećava već deset godina zaredom, a u tom periodu se gotovo udvostručio (u 2006. iznosio je 168 mil EUR).

U sajamski prihod ubraja se i vansajamska potrošnja. Tako je svaki posjetilac od 400.000, koliko ih je bilo ove godine u Berlinu na sajmu Zelena nedjelja, potrošio u prosjeku 120 EUR. To znači da je na sajmu potrošeno 48 mil EUR.

Ovi fantastični rezultati demantuju tvrdnje da su sajamske manifestacije u krizi i da će ih tehnologija i virtuelni svijet poslati u istoriju.

Slobodana Šubara