Proizvođači jagodičastog voća apeluju za pomoć u investiranju u nove hladnjače - Ugroženo 60.000 radnih mjesta

Državne, entitetske i kantonalne vlasti moraju hitno u budućem periodu stimulirati izgradnju i proširenje rashladnih kapaciteta kako bi se sačuvale hiljade tona jagodičastog voća te povrća zbog poremećaja na globalnom tržištu vezanih uz njihov otkup.

Ako se ne riješi problem skladištenja voća i povrća, bez posla ostaje oko 60.000 osoba u BiH, koje direktno ili indirektno žive od te poljoprivredne grane, piše Večernji list.

Najveći su poremećaji evidentirani kad je u pitanju otkup malina, kornišona i ostalog jagodičastog voća od čijeg uzgoja žive hiljade porodica u BiH te, kako ne bi došlo do njihovog propadanja, mora se naći novac za izgradnju hladnjača.

Na sastanku, koji je organizirao USAID/Sweden FARMA II projekt, u saradnji s Vanjskotrgovinskom komorom BiH i Savezom proizvođača jagodičastog voća u BiH, prezentirani su podaci o izvozu malina iz BiH. Tom prilikom istaknuto je kako je izvoz smrznute maline iz BiH u 10 mjeseci prošle godine iznosio oko 49,9 mil KM, što je manje za oko 100.000 KM od ukupnog izvoza u prethodnoj godini te da je posljednjih mjeseci zabilježen pad izvoza, pa je samo u septembru i oktobru izvoz pao za 34%.

Razlog tome, kako je ocijenjeno, je pad potražnje na svjetskom tržištu, a ključne zemlje proizvođači ovog voća povećale su količine. Kako bi od ove poljoprivredne grane i dalje živjele hiljade porodica u BiH, mora se riješiti ključna pitanja, poput otkupa, skladištenja, prerade i izvoza maline.

Uzgajivači smatraju da ima prostora za povećanje prinosa jer tu postoji još dosta prostora za rast te za podizanje kvalitete proizvoda koja vodi prema olakšanom plasmanu robe po višoj cijeni. Istaknute su i mogućnosti koje donosi certifikacija proizvodnje (organska proizvodnja, Global GAP), ali i očekivanje da će u kratkom roku standardi biti obavezni. S obzirom na trend rasta proizvodnje, zaključeno je da se hitno mora stimulirati proširenje rashladnih kapaciteta kako ne bismo došli u situaciju da maline propadaju, kao što se dogodilo prošle godine s kornišonima.

Date su procjene da bi u idućem periodu moglo doći do scenarija po kojem bi 5.000 tona malina ostalo neotkupljeno. Jedan od razloga za takvo stanje je i taj što je, zbog visoke otkupne cijene, malina iz BiH ove godine nekonkurentna na svjetskom tržištu, što se najbolje vidi na izvozu posljednjih mjeseci.

- U takvim okolnostima izvoznici nemaju sredstava za daljnje širenje kapaciteta i povećanje otkupnih količina. Dogovoren je zajednički nastup prema institucijama vlasti, pogotovo u vezi s formiranjem zahtjeva da se proizvodnja i prerada malina uvrste u program poticajnih mjera u nivou u kojem to ovaj sektor zaslužuje. Naglašeno je da izvoz u vrijednosti od 50 mil KM te zapošljavanje oko 50.000 – 60.000 osoba (proizvođača, berača i u sektoru prerade) nameću potrebu da se ovom sektoru hitno da znatno veća pažnja - ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.