Zadrugarstvo u RS na marginama - Od registrovanih 385, aktivno svega 78 zadruga

Uprkos velikom broju registrovanih poljoprivrednih zadruga u Republici Srpskoj, veliki broj njih je neaktivan zbog čega je zadrugarstvo danas na marginama.

Prema analizama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u RS je registrovano 385 poljoprivrednih i zemljoradničkih zadruga, a aktivno je svega njih 78.

- U deset zadruga je pokrenut likvidacioni postupak, a u 12 se vodi stečaj, dok je 226 zadruga poslovno neaktivno - istakla je viši stručni saradnik za zadrugarstvo u Ministarstvu poljoprivrede Drena Đukić.

Poljoprivredno zadrugarstvo u RS djeluje u skladu sa Zakonom o poljoprivrednim zadrugama iz 2008. godine kojim je definisano da se imovina upisana u javnim evidencijama kao državna, odnosno društvena svojina s pravom korišćenja, upravljanja ili raspolaganja u korist zadruge upiše kao svojina jedinica lokalne samouprave na čijoj teritoriji se te nepokretnosti nalaze. Međutim, u Srpskoj još ima zadruga čija imovina nije prenesena za opštine i gradove.

Predsjednik Zadružnog saveza RS Rajko Kulaga pojašnjava da je najviše neaktivnih zadruga iz doba bivše Jugoslavije i to u sjevernom dijelu Srpske, na potezu od Bijeljine do Novog Grada i Kostajnice.

- U godinama poslije rata, naročito u opštinama gdje su bila ratna dejstva, došlo je do gašenja tih zadruga, ali problem je što one nikada nisu brisane iz sudskih registara i, dok njihovu imovinu bespravno koriste pravna i fizička lica, a imamo zadruge koje rade i nemaju imovinu, to je veliki problem - rekao je Kulaga.

Pojasnio je da brisanje zadruga iz sudskih registara zahtijeva veliki novac.

- Sudovi naplaćuju takse čiji iznosi se kreću i do 5.000 KM, a mi nemamo novca da normalno funkcionišemo, a kamoli da plaćamo takse - rekao je Kulaga.

Dodao je da ima i novoosnovanih zadruga koje su formirane isključivo da dobiju neki grant, nakon čega više nisu radile.

- Tražili smo izmjene i dopune zakona kojim bi Zadružnom savezu bilo odobreno da sprovodi reviziju u zadrugama i ako revizor utvrdi da one ne rade, da ih sudovi po službenoj dužnosti brišu iz registara - naveo je Kulaga.

On je istakao da je stanje u zadrugarstvu iz godine u godinu sve lošije i zbog slabe zaštite domaće proizvodnje, kašnjenja u isplati podsticaja, te prisustva sive ekonomije.

Podsticaji

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da će do polovine marta izraditi pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela, kada će biti poznato koliko novca će biti izdvojeno za sve grane proizvodnje, između ostalog, i za zadruge u RS.

- Svih proteklih godina finansiran je rad Zadružnog saveza pa će tako biti i ove godine - rekli su u Ministarstvu.